Google ove godine navršava tek 25 godina postojanja, no gotovo je nemoguće prisjetiti se života bez mogućnosti da ako nam treba neka informacija, sve što je potrebno jest proguglati je i eto trenutnog odgovora.
Guglanje je toliko korisno i toliko sveprisutno, a njegov ogroman utjecaj na naše živote zapravo je neobično prikriven. Googleovo veliko obećanje bilo je organizirati svjetske informacije, ali u proteklih četvrt stoljeća dogodilo se suprotno, jer je ogromna količina svjetskih informacija organizirana za Google, odnosno za rangiranje u Google rezultatima. Gotovo sve s čime se susrećete na webu, svaka web stranica, svaki članak, svaki infobox, dizajnirano je na način koji ga Googleu čini lakim za razumijevanje.
Živimo u web ekosustavu dizajniranom po Googleovoj mjeri
Danas živimo u informacijskom ekosustavu čijim dizajnom dominiraju potrebe Googleove tražilice, odnosno robota čiji blagotvorni pogled može stvoriti čitave industrije jednako lako kao što ih njegova hladna ravnodušnost može i uništiti. Taj robot ima i sebi posvećen ekosustav stručnjaka za optimizaciju tražilica, koji nestrpljivo čekaju svaki novi Googleov proglas i jure tumačeći te proglase poput religijskih rituala.
Recimo, svi blogovi s receptima imaju kopiju od 2000 riječi prije samog recepta, ne zato što je to zgodno za korisnika, nego zato što Googleov robot tako želi. Zašto svaki izdavač stavlja biografiju pored autorskih stranica na stranicama s člancima? Vjerujemo da već pogađate odgovor. Svi podebljani podnaslovi usred članaka koji postavljaju nasumična pitanja su način na koji Google odgovara na ta pitanja prilikom prikazivanja rezultata pretraživanja na svojoj tražilici.
Google je danas najznačajniji izvor prometa na webu i do te mjere sada web više izgleda kao strukturirana baza podataka za pretraživanje, umjesto bilo čega što je napravljeno za stvarne ljude. Google je toliko dominantan da je Europska unija provela desetljeće lansirajući agresivne intervencije u korisničko iskustvo na računalima, kako bi stvorila konkurenciju u pretraživanju i zapravo podbacila. Zašto? Jer naš instinkt nam sad već automatski govori da samo proguglamo. Jednostavnije rečeno, ljudi vole Googleu postavljati pitanja, a Google voli zarađivati odgovarajući na sva ta pitanja.
Problem prvi - SEO čudovište
I sad, nakon 25 godina postojanja, Google pretraživanje suočava se s nizom izazova povezanih s umjetnom inteligencijom, koji zajedno zapravo predstavljaju egzistencijalnu prijetnju samom Googleu.
Prvi od tih problema je Google sam stvorio u obliku SEO čudovišta, koje je iznutra pojelo korisničko iskustvo pretraživanja. Pretraživanje informacija na webu iskustveno je sve lošije za korisnike, jer se ono pretvorilo u arbitražni reket koji vode grabežljivci optimizirani za pretraživanje, provodeći stalno promjenjive nizove unovčavanja bez obzira na bilo što, osim zarade još više novca.
Farme sadržaja koje sada pokreće umjetna inteligencija, usredotočene na visokovrijedne pojmove za pretraživanje, a Google tek sada hvata korak i njihov odgovor na taj izazov će značajno promijeniti način na koji usmjeravaju promet po webu.
Problem drugi - AI kao budućnost pretraživanja
Tu nastupa drugi problem, koji kaže da alati za pretraživanje temeljeni na AI, kao što su Microsoftov Bing i Googleov vlastiti Bard, predstavljaju nešto što se čini kao budućnost pretraživanja. Trenutno je ta nova budućnost pretraživanja bez ikakvih odgovarajućih poslovnih modela ili prihoda koje je Google izgradio u proteklih 25 godina.
Nastavi li Google Search padati u kvaliteti, korisnici weba će se prebaciti na bolje opcije, a to je prijelaz koji poduzetnički poduprti startupi (OpenAI, primjerice) i dobro financirani konkurenti poput Microsofta, više nego rado subvencioniraju u potrazi za rastom. Sve to, naravno, izravno utječe na Googleov rezultat. Istovremeno, Google plaća desetke milijardi dolara godišnje proizvođačima uređaja poput Applea i Samsunga da budu zadana tražilica na njihovim uređajima. No, ti su ugovori sad spremni za obnovu i u novim pregovorima neće biti sažaljenja za Googleove marže.
Povrh svega, procvat generativne umjetne inteligencije izgrađen je na ekspanzivnom tumačenju zakona o autorskim pravima, budući da sve te tvrtke prikupljaju podatke s otvorenog weba kako bi trenirale svoje AI modele. Google je u tom segmentu zapravo bio izvorni inovator, jer su još kao startup agresivno pomicali granice zakona o intelektualnom vlasništvu te govorili sebi i investitorima da su neizbježne pravne naknade i kazne jednostavno trošak pretvaranja Googleove tražilice i YouTubea u monopole. Rezultirajuća sudska praksa i nagodbe stvorile su pravnu arhitekturu weba kakvu danas poznajemo, odnosno informacijski ekosustav koji omogućuje stvari poput indeksiranja i upotrebe sličica slika bez autorske naknade.
S druge strane, nadolazeći val tužbi i propisa protiv umjetne inteligencije bit će znatno drugačiji. Google više nije neki startup, već su sada jedna od najbogatijih i najutjecajnijih korporacija na svijetu i debela meta za kreativce, političare te tražitelje rente. Izazov za njih u ovome jest nošenje s rascjepkanim pravnim krajolikom, kako diljem svijeta tako i sve više u SAD-u. Krenu li stvari ovaj put makar i malo drugačije, web će ubuduće izgledati sasvim drugačije nego danas.
Googleov najteži problem
Na koncu, tu je i najteži izazov od svih, jer Google mora ostati usredotočen na novi proizvod i zapravo razviti smislenu zamjenu za pretraživanje, bez da im propadne u godinu dana i da moraju početi iznova. S obzirom na to da je raspad tradicije guglanja sada, ako ništa drugo, barem zamisliv, jako je bitno shvatiti da Googleovo pretraživanje već 25 godina drži web na okupu i da bi njegovo propadanje moglo nepovratno promijeniti naše iskustvo na internetu. Na bolje ili lošije, e to je pravo pitanje, na koje se odgovor tek treba formirati.
Izvor: The Verge
