Kako je danas objavljenu na Twitteru, Vlada RH odlučila je poslušati hrvatske poduzetnike i olakšati im posao.
Već jedno vrijeme traje rasprava o banalnom hrvatskom zakonu — jednom u gomili — u kojem se poduzetnike ograničavalo na hrvatske nazive tvrtka. Primjerice, ako ste htjeli koristiti neki drugi naziv, morali ste dobro obrazložiti to našoj državi što je oduzimalo previše dragocjenog vremena.
No unatoč svemu, naša je Vlada odlučila reagirati pa je tako nakon lobija utjecajnih ljudi iz svijeta poduzetništva odlučila ukinuti ograničenje da ime tvrtke mora biti na hrvatskom jeziku i omogućila je korištenje stranih riječi.
Kako stoji u ranijem postu koji smo objavili, Vlada kaže kako će ovaj zakon nastupiti osam dana nakon što se pojavi u Narodnim novinama, no za sada se ne zna kada bi to mogli vidjeti, dakle vjerojatno će više o tome biti riječi na sutrašnjoj sjednici koju ćemo popratiti.
Povodom ovih izmjena zakona pitali smo što misle Saša Cvetojević i Ivo Špigel, jedni od mnogobrojnih poduzetnika koji su se borili za promjenu ovog — po mnogima — besmislenog i nelogičnog zakona.
Saša Cvetojević — "Vide se pomaci, no sve i dalje na odluci suca"
Nakon skoro godine dana objašnjavanja i lobiranja, uspjeli smo dočekati i taj dan. Izmjene idu u dobrom smjeru, ali nisu konačno rješenje problema. Moći ćemo registrirati imena tvrtki na hrvatskom i drugim EU jezicima, no upitno je dokazivanje da li je neka riječ iz nekog jezika, da li je to kniževni jezik ili neka tehnička kovanica koja je tek od nedavno u uporabi, upitan je slang i slično.
Nadalje, nije nam jasno zašto nije dozvoljena bilo koja kombinacija latiničnih slova i arapskih brojeva. Primjerice, da li bi se po tome moglo registrirati IN2, Atari, Combis, Insako, Corsa, Tigra i slični nazivi?
Mnoge poznate svjetske tvrtke su skraćenice, poput AMD – Advanced Micro Devices ili na primjer kombinacije skraćenica i osobnog imena vlasnika ALFA ROMEO – Anonima Lombarda Fabbrica Automobili i Nicola Romeo, ili razne kombinacije poput DANONE koja je nastala spojem imena prvog sina vlasnika tvrtke. DANiel ONE – prvi sin Daniel.
Zadnjih godinu dana, iako je Vlada napravila napore u cilju lakšeg i jeftinijeg otvaranja tvrtki, posebice omogućavanjem jednostavnih d.o.o., stvari su najviše zapinjale na trgovačkim sudovima i pojedinim sucima. Naime, nije bilo moguće osnovati tvrtku koja nije imala značenje na hrvatskom ili nekom od “mrtvih” jezika poput latinskoga, stoga su često prijave za otvaranje tvrtki bile vraćane i gubilo se vrijeme.
Osnivači su bili prisiljeni objašnjavati sudcu što pojedini naziv znači, pa su neki bili vrlo kreativni, o čemu se i danas po društvenim medijima priča. Neke od duhovitih i inovativnih načina imenovanja firmi po sadašnjem zakonu možete naći na ovoj Facebook stranici — Zelimo registrirati ime firme na bilo kojem jeziku.
No, sve je i dalje bilo prepušteno diskrecijskoj odluci suca, a samu odluku je ponekad trebalo čekati danima. Neki su uspjeli pronaći odgovarajuće ime tek iz nekoliko pokušaja, što je proces osnivanja produžavalo na mjesece umjesto proklamiranih dana.
Ivo Špigel — "Vladi bilježim plus"
Nadajmo se da će inicijativa za ukidanje jednog od najglupljih propisa u hrvatskom zakonodavstvu, onoga o ograničavanju naziva imena poduzeća, osim što dolazi na sjednicu Vlade, doći i pred saborske zastupnike i konačno postati zakon - odnosno, da će se to besmisleno zakonsko ograničenje konačno ukinuti.
Korak je svakako pohvalan. Ono što pritom treba reći, međutim, jest da je bilo potrebno toliko pritisaka, prozivanja, kritike, energije pa i vremena za ovu promjenu da se neizbježno moramo pitati - koliko će onda energije i vremena trebati za druge, kritičnije i dublje promjene? Hrvatsko gospodarstvo je u vrlo lošem stanju, konkurentnost je niska a zahtjevi i financijski pritisci na realni sektor sa svih strana ne popuštaju. O sindikatima koji prijete blokadom države zbog smanjenja izdataka na plaću od 3% da ne pričamo.
No, vratimo se na izvorno pitanje - da, u ovom slučaju Vladi bilježim plus.
