Kraj jedne i početak druge godine pravo je vrijeme za analize i predviđanja o trendovima koji nas tek očekuju. S obzirom na to da je 2023. obilježila umjetna inteligencija, zanimljivo je zaviriti u predviđanja za 2024. godinu.
Deloitte je tako objavio svoja "Predviđanja u sektoru tehnologije, medija i telekomunikacija (TMT)" u kojima je izdvojio glavne trendove i način na koji oni mogu utjecati na poduzeća i potrošače diljem svijeta. Izvješće se, očekivano, dotiče sve većeg utjecaja generativne umjetne inteligencije, analizira složenost uvođenja održivih praksi u tehnologiju, telekomunikacije i poslovne modele proizvođača poluvodiča te ispituje nove izvore prihoda koji nastaju zbog sinergije satelitskih i zemaljskih mreža.
U 2024. bi transformativni kapaciteti generativne umjetne inteligencije, nužnost održivosti i nove mogućnosti za ostvarenje prihoda mogli zauvijek izmijeniti sektor tehnologije, medija i telekomunikacija, smatra Sanjin Katinić, partner u Deloitteovu odjelu za poslovno savjetovanje. Sljedeća godina bit će osobito važna za ovaj sektor: pojavit će se ne samo prilike za rast već i dosad nezapamćeni izazovi zbog kojih ćemo morati redefinirati tradicionalne okvire i neumorno uvoditi inovacije. Regulatorni okviri i promišljanja vezana za umjetnu inteligenciju i okoliš mogu se pokazati ključnima te odrediti tempo i vrstu promjena. Vođe moraju biti brzi, svjesni preokreta do kojih dolazi i spremni odlučno djelovati kako bi dugoročno ostvarili uspjeh.
Generativna umjetna inteligencija: Od pomodne riječi do poslovne vrijednosti
Tako bi generativna umjetna inteligencija (gen AI) mogla prijeći iz koncepta koji kruži u poslovnim krugovima u stvarnost koja će preoblikovati industriju. Međutim, neki bi mogli pokazati otpor prema plaćanju dodatnih naknada za funkcije generativne umjetne inteligencije (gen AI).
Generativna umjetna inteligencija postat će sastavni dio gotovo svih poslovnih softvera koji će biti u ponudi 2024. Proizvođači softvera i IT odjeli vjerojatno će definirati svoje cijene za funkcionalnosti umjetne inteligencije u svojim proizvodima. Prema izvješću, na temelju postojećih rezultata predviđa se porast prihoda brojnih proizvođača softvera od 10 milijardi američkih dolara do kraja 2024., što je izvanredan uspjeh u godini nastanka novog tržišta, ali vjerojatno ispod nekih očekivanja jer bi se prihodi mogli ostvariti uglavnom u drugoj polovici godine.
Podsjetili su kako se Europska unija sprema uvesti opsežne propise u području umjetne inteligencije koji će vjerojatno utjecati na tržišta diljem svijeta. U 2024. je izgledno ostvarenje ravnoteže između regulatorne usklađenosti i inovacija u sektoru generativne umjetne inteligencije. Dobro osmišljene politike mogu rezultirati poticajnim ulagačkim okruženjem dok bi ključni propisi mogli obuhvaćati pitanja privole, ublaživanja pristranosti i zaštite intelektualnih prava.
Anamarija Mlinarić, voditeljica Deloitteova regionalnog sektora za tehnologije, medije i telekomunikacije, ističe kako će u 2024. sektor tehnologije nadmašiti dosadašnje rezultate, u čemu će glavnu ulogu igrati generativna umjetna inteligencija. Nekada se smatrala samo konceptom, a danas postaje temeljem poslovne inovacije. Naša predviđanja naglašavaju potencijal u proizvodnji specijaliziranih čipova za generativnu umjetnu inteligenciju, a vrijednost njihova tržišta će premašiti iznos od 50 milijardi USD. No i na tom će putu postojati izazov jer bi novi propisi EU-a mogli ili otežati ili ubrzati promjene. Na ovoj je prekretnici ključno da se predvodnici u sektoru uspješno suoče s problemima, pomire regulatornu usklađenost i kreativnost kako bi u potpunosti iskoristili mogućnost transformacije koju nudi generativna umjetna inteligencija.
Održivost u tehnološkom sektoru te među telekomunikacijskim društvima i proizvođačima poluvodiča
Jedno od glavnih područja u tehnološkom sektoru o kojem će se morati voditi računa zasigurno je i održivost. Telekomunikacijska društva, unatoč tomu što proizvode samo 2 posto ukupnih globalnih emisija, aktivno nastoje dodatno smanjiti svoj ugljični otisak. Njihove inicijative podrazumijevaju zamjenu bakrene parice energetski učinkovitim optičkim vlaknima, gašenje 3G mreža koje su veliki potrošači električne energije, povećanje broja električnih vozila u svojem voznom parku te uvođenje tehnologija sa smanjenom potrošnjom električne energije u radio opremu vlastite 5G mreže. Deloitte tako predviđa da će telekomunikacijska društva diljem svijeta moći smanjiti svoj ugljični otisak za 2 posto ili 15 milijuna tona ekvivalenta ugljičnog dioksida u 2024. i 2025.
Promjene u tehnološkom sektoru rezultirat će i promjenama u ponudi i potražnji rijetkih i vrijednih metala. U više bi regija moglo ponestati galija i možda germanija 2024. te rijetkih zemnih i drugih elemenata. Taj izgledni nedostatak mogao bi imati negativan učinak jer su predmetni elementi osnova industrija i sektora čija godišnja tržišna vrijednost premašuje 250 milijardi dolara. S obzirom na izazove uzrokovane trgovinskim problemima, tehnološki sektor i proizvođači čipova trebaju povećati otpornost svojih lanaca opskrbe na način da usmjere dodatne napore i povećaju ulaganja u recikliranje elektroničkog otpada, digitalne lance opskrbe, osiguravanje zaliha, nove rudnike i talionice te održivu proizvodnju poluvodiča.
Premda bi uporaba električne energije, vode i procesnih plinova mogla porasti u apsolutnom smislu s obzirom na povećanje prihoda od proizvodnje poluvodiča 2024., Deloitte predviđa pad godišnje prosječne potrošnje vode i električne energije, djelomično zbog izgradnje novih modernih postrojenja okrenutih održivoj proizvodnji.
Svi sektori nastoje monetizacijom povećati profitabilnost
Tehnološka društva sve više traže načine za monetizaciju tehnologije. Suočena su s pitanjima monetizacije naprednih tehnologija, osobito softvera u koji je integrirana generativna umjetna inteligencija. Dok proizvođači čipova iskorištavaju činjenicu da posluju na tržištu čija će vrijednost premašiti 50 milijardi dolara u 2024., proizvođači softvera nalaze se u drukčijoj situaciji. Potrošači su sve skloniji uporabi funkcije generativne umjetne inteligencije unutar softvera, no postavlja se pitanje jesu li spremni platiti dodatne naknade za ta poboljšanja. Predviđa se da će sva trgovačka društva koja se bave proizvodnjom softvera integrirati generativnu umjetnu inteligenciju u neke od svojih proizvoda do kraja 2024. Slijedom toga, glavni izazov neće biti usvajanje tehnologije, već pronalazak cjenovnog modela koji odgovara vrijednosti te funkcije, a koji je istodobno prihvatljiv tržištu.
Inovativne strategije za monetizaciju sektora telekomunikacija mogle bi proširiti tradicionalnu ponudu usluga. Raste interes korisnika za prijenos podataka s uređaja na uređaj i satelitskim putem radi bolje povezanosti u okviru sve opsežnijeg ekosustava operatora satelitskih i mobilnih mreža, proizvođača uređaja i poluvodiča koji nastoje povezati nepovezano, povećati sigurnost, poboljšati odziv u hitnim situacijama te proširiti primjenu interneta stvari. Pružanje osnovnih usluga za komunikaciju u hitnim situacijama, jednostavne tekstualne poruke i nadzor interneta stvari već je započelo. Očekuje se da će 2024. biti prodano više od 220 milijuna pametnih telefona koji se mogu služiti satelitskim uslugama, a za čije su funkcioniranje potrebni specijalizirani čipovi ukupne okvirne vrijednosti 2 milijarde dolara.
Videoigre su prirodna vertikala za monetizaciju. Sve su zastupljenija partnerstva između holivudskih studija i društava koja razvijaju videoigre s ciljem monetizacije intelektualnog vlasništva na obostrano zadovoljstvo. Intelektualno vlasništvo sve je prisutnije u svim medijskim formatima i uživa sve veću pažnju publike, što će u konačnici vjerojatno povećati sveukupnu vrijednost s njime povezanih franšiza. S obzirom na rastuće troškove razvoja videoigara i pritiske u pogledu inovacija s kojima se suočavaju tradicionalni studiji, udruživanje će vrlo vjerojatno postajati sve popularnije.
Sektor zabave nastavlja premašivati očekivanja
Godina 2024. će označiti prekretnicu i za ženski vrhunski sport. Očekuje se da će prihod od ženskog sporta prvi put premašiti vrijednost od jedne milijarde dolara, odnosno doseći vrijednost od 1,3 milijarde dolara u ukupnim prognoziranim prihodima. Glavni je razlog tomu rast komercijalnih prihoda, nakon kojih slijede prihodi od televizijskih prijenosa i prihodi od utakmica. Najviše će prihode ostvariti ženski nogomet i košarka, a obećavajuće rezultate pokazuju i kriket, odbojka i ragbi. Povećana ulaganja ne samo da će potaknuti rast prihoda, već će poboljšati sportske rezultate i prilike za sportašice na svim razinama i u svim dobnim skupinama.
Deset godina nakon revolucije koju su pokrenule platforme za streaming, sektor medija i zabave nastoji ostvariti ravnotežu između rasta i profitabilnosti. Televizijske su pretplate u padu, što je rezultiralo milijunskim gubicima i nižom dobiti. Usluge streaminga koje trgovačka društva iz sektora medija i zabave nude kao zamjenu za televizijsku pretplatu privukle su veliki broj korisnika, ali nisu polučile zadovoljavajuće financijske rezultate. Deloitte smatra da će se situacija još dodatno zakomplicirati te da će vodeći američki pružatelji sadržaja na zahtjev udvostručiti broj usluga koje nude, s prosječne četiri opcije u 2023. na osam ili više u 2024.
Sadržaj u potpunosti prilagođen korisniku uvelike će promijeniti sektor. Predviđa se da će platforme u 2024. platiti skoro 1,5 milijardi dolara za izradu sadržaja. S obzirom na taj porast, postoji rizik da se poremeti dinamika sektora videoigara jer će jeftin 3D sadržaj postati dostupniji. Ta bi praksa mogla ugroziti vodeće igre i usluge iako će svima omogućiti izradu sadržaja te omogućiti bolje uvjete i za platforme i za neovisne kreativce.
Tržište zabavnog audio sadržaja uskoro će zabilježiti znatan rast. Predviđa se da će to tržište premašiti prihode od 75 milijardi dolara u 2024., odnosno porasti za 7 posto u formatima kao što su podcast, prijenos audio sadržaja, radio i audio knjige. Podcast nudi neiskorišten potencijal kad je riječ o prihodu po korisniku.
U sljedećoj godini očekujemo prekretnicu u sektoru telekomunikacija i početak kraja stalne utrke za sve većim brzinama Interneta. To će biti posljedica izostanka novih zahtjeva za povećanjem brzine prijenosa podataka od strane proizvođača više od 90 % najčešće korištenih aplikacija, zaključuje Katinić.
No, to nije sve što nas očekuje u 2024. godini. Prema Deloittovim predviđanjima, promjene nas očekuju u još nekim područjima.
Porast lokaliziranih rješenja na oblaku
Uslijed geopolitičkih previranja i porasta broja kibernetičkih prijetnji, lokalizirana rješenja u oblaku postala su strateški imperativ. Očekuje se da će tržište rješenja u oblaku za vladina tijela i distribuiranih oblaka premašiti vrijednost od 41 milijarde dolara, odnosno 7 milijardi dolara.
Sve veća uloga pametnih telefona u provjeri autentičnosti
Do 2024. pametni će telefoni biti ključni za provjeru autentičnosti te iz korijena promijeniti sve vrste provjera, od internetske prijave do kontrole fizičkog pristupa. Biometrijske će tehnologije predvoditi transformaciju te nuditi povećanu zaštitu od neovlaštenog pristupa. U postupku dvostruke provjere autentičnosti prvenstveno će se upotrebljavati pametni telefoni za pristup jednokratnoj lozinki (OTP). U 2022. poslano je otprilike 1,7 bilijardi poruka s jednokratnim lozinkama, a tom je vrstom mrežnog prometa ostvaren prihod od 26 milijardi dolara.
Prelazak na generativnu umjetnu inteligenciju za privatne podatke
Tvrtke se sve češće odlučuju na korištenje modela generativne umjetne inteligencije u upravljanju svojim podatcima. Na taj način ne samo da žele ostvariti najveću moguću produktivnost i srezati troškove, već i ublažiti rizike povezane sa skupovima javnih podataka. Udio potrošnje poduzeća na generativnu umjetnu inteligenciju može narasti i za 30 % u 2024.
Kraj utrke za brzinu prijenosa podataka
Deloitte predviđa veliki preokret, odnosno da će stalnom natjecanju za sve većim brzinama interneta možda ipak doći kraj. Najmanje 90 % najviše upotrebljavanih aplikacija neće zahtijevati brži prijenos podataka u 2024. u odnosu na 2023. Za barem 80 % tih aplikacija njihovi tvorci neće preporučiti brži prijenos podataka u dvogodišnjem razdoblju od 2023. do 2025.
