Agencija sa sjedištem u New Yorku koju vodi bivši britanski političar David Miliband, označila je da je broj ljudi s humanitarnim potrebama naglo porastao u zadnjem desetljeću, približavajući se 339,2 milijuna u odnosu na 81 milijun u 2014. godini.
Klimatske promjene su među ključnim čimbenicima koji ubrzavaju humanitarne hitne situacije, istaknuo je IRC, unatoč činjenici da 20 zemalja na njegovom popisu za promatranje hitnih slučajeva - poput Haitija i Afganistana - doprinose u globalnim emisijama CO2 samo s dva posto.
2022. je pokazala da je uloga klimatskih promjena u ubrzavanju globalne humanitarne krize neporeciva, ističe se u izvješću.
Studija ukazuje na rekordno duga razdoblja kiše, koja su donijela katastrofalnu nesigurnost prehrane u Somaliji i Etiopiji i ubila tisuće ljudi u Pakistanu.
IRC je također označio potrebu za više proaktivnog ulaganja u prevenciju i ublažavanje klimatskih promjena.
U međuvremenu je nesigurnost nabave hrane već raširena zbog rastućih sukoba, kao i gospodarske krize izazvane ruskom invazijom na Ukrajinu i pandemijom koronavirusa, navodi se.
Osim toga, jaz između humanitarnih potreba i njihovog financiranja narastao je od studenog 2022. na globalni deficit od 27 milijardi dolara.
Donatori ne odgovaraju proporcionalno. Rezultat je da zajednice pogođene krizom ne mogu pristupiti uslugama koje su im potrebne za preživljavanje, oporavak i obnovu, stoji u izvješću.
Studija pod nazivom "Emergency Watchlist 2023" također je ukazala da je broj ljudi koji su bili prisiljeni napustiti svoje domove danas porastao iznad 100 milijuna, u odnosu na 60 milijuna u 2014. godini, s Venezuelom koja je među najvećim pokretačima emigracije.
