Dva nedavno odobrena lijeka za leukemiju mogla bi biti uvrštena i u liječenje raka pluća otpornog na druge terapije. Tu vijest posebno zanimljivom i značajnom čini to da bi se prva klinička testiranja jednog od dva navedena lijeka trebala početi provoditi u Torontu i Zagrebu.
Riječ je o lijekovima čiju su sposobnost u liječenju raka pluća uočili znanstvenici sa Sveučilišta u Torontu predvođeni hrvatskim znanstvenikom Igorom Štagljarom, profesorom molekularne genetike i biokemije. Do otkrića su došli koristeći vlastitu razvijenu metodu koja se provodi na živim stanicama i koja prepoznaje male molekule koje ciljaju specifične mutacije u stanicama raka.
Otpornost na lijekove velik je problem za pacijente oboljele od raka pluća. Naša nova tehnologija omogućava nam pronalazak molekula koje se mogu iskoristiti protiv stanica raka za koje ne postoji niti jedna druga dostupna terapija, pojašnjava profesor Štagljar.
Tajna pronađena u dva lijeka za leukemiju
Njegov tim otkrio je da su već Gilteritinib i Midosaturin, dva već odobrena lijeka za oboljele od leukemije, potencijalna terapija i za pacijente oboljele od raka pluća koji ima trostruko mutirani receptor za epidermalni faktor rasta (EGFR), odnosno protein tog naziva.
EGFR je receptor na površini stanice koji regulira njezino množenje i pripada klasi proteina receptora tirozin-kinaza (RTK). Onkogene mutacije čine taj receptor preaktivnim i pokreću diobu stanica, odnosno njezino umnožavanje. U slučaju pacijenata oboljelih od takvog oblika raka pluća to znači i agresivno širenje tumora.
Takvi tumori kod pacijenata raka pluća izrazito su otporni na druge oblike terapija.
Velika nada za teško oboljelih 60.000 pacijenata diljem svijeta
Gilteritinib bi prvi trebao ući u klinička testiranja, a ako se pokaže učinkovitim, mogao bi postati standardnom terapijom za više od oko 60.000 pacijenata oboljelih od raka pluća s trostruko mutiranim EGFR-om.
Već imamo predodžbu o tome što Gilteritinib radi i da je to sigurno za ljude, kaže dr. Adrian Sacher, onkolog u Centru za Rak Princess Margaret u Torontu koji će voditi klinička testiranja u Kanadi.
Kako bi držali korak ispred same bolesti, znanstvenici su u potrazi za lijekovima koji ciljaju mutacije koje se događaju kao odgovor na terapiju, no sve dosadašnje metode odvijaju se u epruvetama i fokusirane su na pronalaženje novih inhibitora kineza.
Metoda koju su razvili profesor Štagljar i njegov tim preskače te prepreke jer se izvodi izravno na živim stanicama. Nazvana je MaMTH-DS (Mammalian Membrane Two-Hybrid Drug Screen) i omogućava da se čitav proces promatra u prirodnoj okolini, odnosno uvjetima najsličnijim onima kod pravog pacijenta. Omogućava prepoznavanje molekula koje djeluju ne samo na aktivnost receptora kinaza, već i na druge stanične proteine.
Četiri od 3000
U svojoj studiji Štagljar i njegov tim testirali su gotovo 3000 molekula koje mogu pronaći C797S mutaciju u trostruko mutiranom EGFR-u te pronašli četiri obećavajuće molekule koje povrh svega nemaju nikakav učinak na normalne receptore. To znači da je vjerojatnost da će naštetiti zdravim stanicama vrlo mala.
Jedna od tih molekula nazvana je EMI1 i djeluje na mutirani EGFR na posve nov način, odnosno ne kao inhibitor aktivnosti kinaza, već kao ciljajući receptor degradacije uz pomoć drugih molekularnih aktivnosti. Štagljar i njegov tim vjeruju da upravo taj kompleksni mehanizam djelovanja EMI1 molekule mutirane stanice tumora neće moći lako zaustaviti i razviti otpornost na njega.
A što je bilo u siječnju 2019.?
Ovo zapravo nije prva vijest o otkriću profesora Štagljara i njegova tima. On je svoje otkriće predstavio i u Hrvatskoj prijavivši taj projekt na natječaj Ministarstva znanosti za sufinanciranje, o čemu je izvijestio i Dnevnik Nove TV. U siječnju 2019. godine Ministarstvo znanosti odbilo je financirati taj projekt i stavilo ga je na rezervnu listu.
Ministrica Blaženka Divjak tad je odbijenicu obrazložila rekavši da treba projekt pogledati još jednom jer postoji mogućnost žalbe i da slijedi iduća faza.
Pitanje je je li primjereno usred postupka, umjesto da tražiš recenzije, ići u javnost s nečime što nije niti završeno, rekla je tad ministrica Divjak.
Štagljar je tada odbijenicu Ministarstva znanosti nazvao presedanom svjetskih razmjera. Iznenadila ga je niska ocjena stavke "snaga partnerstva" jer je, kako je tad rekao, riječ o skupini najboljih stručnjaka u ovom dijelu Europe.
Klinička testiranja i na Jordanovcu
Studija je sad objavljena u uglednom znanstvenom časopisu Nature Chemical Biology, a potvrđen je i početak kliničkih testiranja u bolnici Jordanovac u Zagrebu tijekom tekuće godine. Dakle, recenzije su bile pozitivne, a studija je gotova.
U istraživanju su sudjelovale brojne ugledne svjetske institucije, poput Hospital for Sick Children, Sinai Health System’s Lunenfeld-Tanenbaum Research Institute, Utrecht University u Nizozemskoj, Odjel za plućne bolesti bolnice Jordanovac u Zagrebu, Mediteranski institut za istraživanje života u Splitu te Yale Cancer Center.
Izvor: University of Toronto
