Koronavirus koji rezultira razvojem bolesti COVID-19 neprestano mutira šireći se svijetom, no čini se da mu nijedna od trenutačno uočenih mutacija ne omogućuje još brže širenje, objavili su u srijedu znanstvenici s Instituta za genetiku Sveučilišnog fakulteta u Londonu (UCL).
U studiji koja je koristila globalne podatke o genomima virusa u 46.723 osobe oboljele od bolesti COVID-19 iz 99 zemalja, znanstvenici su otkrili više od 12.700 mutacija virusa SARS-CoV-2.
Rano tijekom pandemije smo shvatili da nam trebaju posve novi pristupi za analizu ogromne količine podataka u gotovo realnom vremenu kako bismo označili mutacije virusa koje bi mogle utjecati na njegovu prenosivost ili težinu simptoma.Nasreću, otkrili smo da nijedna od ovih mutacija ne utječe na još brže širenje bolesti COVID-19, rekla je Lucy van Dorp, profesorica s londonskog Instituta i jedna od glavnih istraživačica u studiji.
Dodala je da ipak moramo biti jako oprezni i nastaviti s praćenjem tih novih mutacija, osobito u trenutku kada se postupno uvode cjepiva.
Otprije je poznato da virusi čitavo vrijeme mutiraju, a neki se, poput virusa gripe, mijenjaju i češće od drugih.
Tim znanstvenika s UCL-a prikupljao je uzorke sve do kraja srpnja, od ukupno 46.723 osobe koje su imale COVID-19 bolest. Dosad su identificirali 12.706 mutacija SARS-CoV-2 virusa. Za 398 mutacija postoje snažni dokazi da su se dogodile opetovano i neovisno. Od te brojke, znanstvenici su izdvojili 185 mutacija koje su se pojavile barem tri puta same od sebe tijekom pandemije.
kako bi testirali povećavaju li te mutacije transmisiju virusa, znanstvenici su napravili evolucijsko drvo novog koronavirusa te analizirali da li se pojedina mutacija pokazala sve učestalijom unutar njezine grane na tom evolucijskom drvetu. Drugim riječima, znanstvenici su testirali da li su, nakon prve pojave mutacije, njezini potomci snažniji od originalne verzije nemutiranog SARS-CoV-2 virusa.
Nisu pronašli dokaze da nove mutacije utječu na veću transmisiju COVID-19, već su otkrili da su one neutralne u odnosu na originalni virus. To se odnosi i na mutaciju virusa D614G, u kojoj je mutacija primijećena na šiljastom proteinu i za koju se već pisalo da čini tu mutiranu verziju virusa još više prenosivom.
Znanstvenici su otkrili i da su najčešće oblike mutacije novog koronavirusa izazvane reakcijom čovjekovog imunološkog sustava, a ne prilagodbom virusa domaćinu. No dobro je to što je većina mutacija neutralna. Treba istaknuti da neke među njima mogu biti korisne, a druge štetne za virus, a posebno je važno voditi računa o tomu da ih neka cjepiva mogu učiniti manje učinkovitima.
No kad se virusi mijenjaju u ovom smjeru, cjepiva se moraju redovito prilagođavati kako bi se zajamčilo da će ih uspjeti učinkovito uništiti.
Virus se čini dobro prilagođenim za transmisiju među ljudima i možda je već dosegnuo svoj optimum u ljudskom domaćinu, do vremena kad je identificiran kao novi koronavirus, zaključuje Van Drop.
Prva cjepiva izuzetno djelotvorna
Prva cjepiva koja su pokazala djelotvornost protiv bolesti što je izaziva virus SARS-CoV-2 trebala bi uskoro dobiti regulatorna odobrenja te bi se s cijepljenjem moglo početi i prije kraja godine.
Francois Balloux, profesor na londonskom University Collegeu, koji je također radio na studiji, rekao je da njezini rezultati zasad ne predstavljaju prijetnju učinkovitosti cjepiva protiv boleti COVID-19, no upozorio je da bi njegovo skoro uvođenje moglo izvršiti nov selektivan pritisak na mutaciju virusa, koji bi mogao pokušati 'zaobići' reakciju čovjekova imunosnog sustava.
Vijesti o cjepivima izgledaju sjajno, rekao je. Virus će u budućnosti možda pribjeći mutacijama, nastojeći izbjeći djelovanje cjepiva, ali sigurni smo da ćemo ih odmah uspjeti uočiti, što će nam omogućiti 'nadogradnju' cjepiva na vrijeme bude li ona potrebna.
Rezultati istraživanja mutacija, o kojima su preliminarna nerecenzirana otkrića objavljena još u svibnju, u cijelosti su, nakon što su prošla recenzije brojnih stručnjaka, objavljena u srijedu u časopisu Nature Communications.
