Za cijeli svijet Stephen Hawking bio je prepoznatljiv po svojim invalidskim kolicima i metalnom glasu. No samo rijetki znaju kakva je to asistivna tehnologija pomagala poznatom znanstveniku da potpuno paraliziran nastavi sa svojim znanstvenim radom i predavanjima.
Računalo koje je Stephenu Hawkingu omogućilo koliko-toliko normalnu komunikaciju sa svijetom napravljeno je posebno za njega i jedinstveno je u svijetu.
Prva inačica napravljena je 1997. godine i sastojala se od tableta postavljenog na invalidska kolica. Na prvi pogled to i nije nešto posebno, jer prava se vrijednost skriva u samom tabletu.
Sučelje računala napravljeno je u programu otvorenog koda - ACAT. Zahvaljujući tom programu, na ekranu tableta prikazuje se tipkovnica preko koje se automatski kreće kursor u redu ili stupcu.
Kako bi odabrao slovo, Hawking koji je bio paraliziran, pomaknuo bi obraz u trenutku u kojem se krusor nalazio na odabranom slovu, a njegov je pomak zabilježio infracrveni prekidač spojen na njegove naočale.
Upravo je taj prekidač jedina veza između računala i Hawkinga.
Kako bi olakšao ispisivanje riječi, ACAT koristi algoritam za predviđanje poput onoga koji koristimo prilikom pisanja poruka na mobilnim telefonima. Riječni koji sustav koristi dodatno je popunjen riječima iz Hawkingovih knjiga i predavanja. Tako je Hawkingu bilo dovoljno tek da odabere nekoliko slova i sustav bi predložio cijele riječi.
Nakon što bi složio rečenicu, poslao bi ju u sintetizer govora koji je za njega napravio Speech Plus.
No tablet mu nije služio samo za sporazumijevanje s ljudima oko njega.
Zahvaljujući ACAT-u, Hawking je mogao kontrolirati miš u Windowsima, što mu je omogućilo da koristi računalo poput bilo kojeg drugog čovjeka na svijetu. Mogao je provjeriti svoju elektroničku poštu, pregledavati internet pomoću internetskog preglednika Firefoxa, a svoja je predavanja pisao u Wordu.
Posljednja inačica računala, koju je za njega napravio Intel, imala je ugrađenu i kameru koja mu je olakšala komunikaciju putem Skypea s dragim ljudima, ali i omogućila održavanje predavanja kakvo je imao nedavno u Lisabonu.
Svoja je predavanja pisao unaprijed i pohranjivao ih na računalo, a potom ih "čitao" pomoću programa koji se zove "Lecture Manager". On mu je omogućavao da "isproba" predavanje prije samog nastupa i doradi odnosno ispravi bilo kakve pogreške.
Hawkingovo računalo nije bilo jedina asistivna tehnologija koju je znanstvenik iskušao.
Eksperimentirao je i sa sustavom koji prati pokrete oka, kao i sustavima koji čitaju moždanu aktivnost i tako omogućavaju upravljanje računalom.
No, kako je sam istaknuo, upravljanje obrazom, barem za njega, pokazalo se najjednostavnijim i najmanje napornim.
Upravo je tehnologija omogućila Hawkingu da unatoč teškoj bolesti godinama istražuje, otkriva, predaje, pa čak i glumi.
