Način na koji koristimo mobilne uređaje uvelike se promijenio – mobiteli su na početku služili isključivo za telefoniranje i slanje poruka, dok su nam se krajem devedesetih opcije poput (brzog) pristupa internetu, gledanja TV programa uživo na mobilnim ekranima i fotografiranja s kamerama rezolucije 20MP činile kao znanstvena fantastika. Ipak, brzi razvoj mobilne tehnologije te pogotovo predstavljanje pametnih telefona i, što je naročito važno spomenuti, online trgovina aplikacija poput App Storea i Googlea Play, uvelike su poboljšali mogućnosti telefona, ali i način na koji ih koristimo. U kratko vrijeme ljudi su se navikli stalno biti online te su navikli da su im sve informacije dostupne 'na dlanu', odnosno da putem Googleove tražilice ili Wikipedije u samo nekoliko sekundi možemo pristupiti svim informacijama koje nas zanimaju.
Iako je masovna popularnost pametnih telefona krenula prije samo osam godina s predstavljanjem prvog iPhonea te iako nam je cjenovno pristupačan mobilni internet koji može zadovoljiti prosječne potrebe većine korisnika (po brzini i količini prometa od 1GB podatka i više) postao dostupan tek nakon toga, danas je gotovo nemoguće zamisliti kako je izgledalo 'vrijeme prije' smartphonea i mobilnog interneta. Za takvu popularnost, osim sve boljeg mobilnog hardvera, iznimno su značajne i mobilne aplikacije te je mnogima nemoguće zamisliti svakodnevnicu bez korištenja nekih od takvih aplikacija.
U nedavnom osvrtu na mobilnu industriju i aplikacije za pametne telefona, na jednom od najpopularnijih tehnoloških portala The Verge izdvojeno je 'pet stupova' na kojima su bazirani svi današnji pametni telefoni, a to su – mail, društvene mreže, browseri za surfanje internetom, karte i aplikacije za fotografiranje. Upravo se ovakvim aplikacijama (kojima možemo dodati i aplikacije za zabavu poput YouTubea i 'obavezne' servise za pohranu podataka) svakodnevno koristimo i one su u kratko vrijeme promijenile način na koji komuniciramo s ljudima, pratimo vijesti, nove informacije i slično.
Veliki broj vlasnika pametnih telefona najviše vremena na svojim telefonima provodi surfajući internetom – nekim stranicama (poput npr. Dnevnik.hr-a i ZIMO-a) može se pristupiti i putem mobilnih aplikacija i direktno putem mobilnih preglednika internetskih stranica poput Chromea ili Safarija. Zahvaljujući mobilnom surfanju, 'cjelokupno znanje svijeta' dostupno nam je u džepu i sve što je potrebno da bi saznali nešto za što bi nam prije samo dvadesetak godina bilo potrebno višesatno traganje po enciklopedijama i knjižnicama, sada nam je dostupno za samo par dodira prstom po ekranu.
'Obavezne aplikacije'
Jedna od aplikacija koja je gotovo obavezna na pametnim telefonima jest – Gmail. Googleov Gmail danas je najpopularniji mail servis na svijetu te je milijunima korisnika to primarni mail za privatnu, a često i poslovnu komunikaciju. Novi se mailovi primaju u stvarnom vremenu (naravno, potrebna je konstantna internetska veza) tako da veliki broj ljudi mailove češće otvara na telefonima, nego na računalima. Slična je stvar i s Facebookom, društvenom mrežom koja ima više od 1,3 milijardi korisnika, od čega veliki broj njih Fejsu pristupa upravo putem mobilnih uređaja. S obzirom da je Facebook nedavno izdvojio aplikaciju za dopisivanje, i njihov Messenger jedna je od aplikacija koja je mnogima na početnom zaslonu mobilnog uređaja. Također, ovisno o društvenim mrežama koje preferiraju, dijelu korisnika obvezne su i aplikacije poput Twittera i Tumblra, odnosno u posljednje vrijeme sve više i Snapchata.
Način na koji komuniciramo posljednjih godina uvelike su promijenile i aplikacije za slanje besplatnih poruka i za besplatne pozive (naravno, uvijek treba napomenuti da je za takve aplikacije potrebna internetska veza – ili putem WiFija ili putem mobilnog interneta) poput Vibera i WhatsAppa. Koliko su takve aplikacije popularne i kakva im je perspektiva najbolje govori podatak da je Facebook kupio WhatsApp za nevjerojatnih 22 milijarde dolara tako da u ovoj kompaniji očekuju da ćemo i u budućnosti, umjesto klasičnih SMS-ova, sve više koristiti ovakve aplikacije poput WhatsAppa i Vibera koji donose i zanimljive opcije poput grupnog komuniciranja, slanja smajlića, naljepnica i slično.
Još jedna od obaveznih aplikacija koja nam je često olakšala život jesu karte, pri čemu su najpopularnije Googleove karte, iako mnogi hvale i Appleove karte koje se isporučuju na modelima iPhonea i, npr. Nokijine Here karte, a zahvaljujući mobilnim kartama i GPS-u, nema više lutanja ulicama i nepoznatim cestama, već je snalaženje u novim gradovima jednostavno.
YouTube i servisi za pohranu podataka
Pored nabrojenih 'stupova pametnih telefona', kako su ih nazvali na The Vergeu, među najpopularnijim aplikacijama za mobilne uređaje treba svakako izdvojiti i aplikacije poput YouTubea i servisa za pohranu podataka. Googleov video servis dosegao je brojku od milijardu mjesečnih posjetitelja te je YouTube jedna od najpopularnijih mobilnih aplikacija na kojoj možemo pronaći sav sadržaj koji nas zanima – od starih i najnovijih glazbenih spotova do dokumentaraca, isječaka sportskih utakmica i slično, a jedan od najvećih problema korisnika ovog video servisa jest sporo učitavanje videozapisa. Zahvaljujući Vipnetovoj 4G LTE mreži i taj je problem riješen te je provedeno istraživanje pokazalo kako upravo Vipnetova mreža nudi najbrže učitavanje video sadržaja s YouTubea.
Sve veća potražnja za prostorom (memorija na pametnim telefonima premala je za sve fotografije, videozapise i pjesme) i korištenje sve većeg broja uređaja (privatna i poslovna računala, telefoni i tableti), povećali su potražnju i za servisima za pohranu podataka putem kojih sadržaj pohranjujemo 'u oblaku'. Korisnicima su dostupni brojni servisi poput Google Drivea, Microsoftovog OneDrivea, Appleovog iClouda, Dropboxa, Boxa i brojnih drugih, a svi oni omogućuju pohranu i backup velike količine podataka. Na njima je određenu količinu podataka moguće pohraniti besplatno, ali za više GB-a ili TB-a podataka bit će potrebno platiti određenu svotu novaca. Pohrana sadržaja u oblaku omogućuje nam da nam isti dokumenti u isto vrijeme budu dostupni na svim uređajima koje posjedujemo te na njih možemo backupirati sadržaj s računala ili mobilnih uređaja – na taj način oslobađamo dragocjenu memoriju s telefona, a sav nam je sadržaj i dalje dostupan, samo što mu možemo pristupiti 'u oblaku', a ne na lokalnoj memoriji. S obzirom da korisnici ne pohranjuju samo obične dokumente, već 'teške' dokumente poput fotografija, pjesama i videozapisa koji zauzimaju puno prostora, putem Vipnetove 4G mreže brzine do 75Mbps, prebacivanje tih podataka i njihovo pristupanje putem tih aplikacija iznimno je brzo, kao da se taj sadržaj nalazi na samom telefonu.
Što nas čeka sutra?
Kada pogledamo samo 15-20 godina unatrag, mobilni uređaji i aplikacije koje nam omogućuju brz pristup svom sadržaju koji nas zanima te mogućnost jednostavne komunikacije sa svim ljudima diljem svijeta, zaista je izgledalo kao dio daleke budućnosti, no danas su nam sve te stvari u potpunosti normale kao da ih oduvijek koristimo i možemo se samo zapitati kakva nas sva tehnološka čuda očekuju u budućnosti.
Foto: AFP, Thinkstock
Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi
DNEVNIK.hr aplikaciju
