HAKOM se pohvalio: Hrvatska je jedna od najbolje pokrivenih zemalja mobilnim signalom

Raspravljalo se i o investicijama, ali i o budućnosti telekoma.

Hina | 15.10.2024. / 13:27 komentari
Durštvo smobitelima u rukama
Durštvo s mobitelima u rukama, ilustracija (Foto: Getty Images)

Stanje na hrvatskom tržištu elektroničkih komunikacija sve je bolje, ubrzano se radi i gradi, uz mnoge izazove - od nedostatka radne snage, umjetne inteligencije i kibernetičke sigurnosti do gradnje optičkih mreža u ruralnim sredinama i drugog, istaknuto je u ponedjeljak na HAKOM-ovom Danu tržišta.

tri vijesti o kojima se priča Žena spava u kravetu, ilustracija Za sve koji žive u gradovima Spavajte u mraku, zaštitite srce: Znanstvenici upozoravaju na skrivenu prijetnju Anatomski prikaz srca, ilustracija Istraživanje pokazalo Ova jednostavna svakodnevna hrana može potiho ojačati zdravlje vašeg srca Iznenađenje na ekranu, ilustracija Dobro čitajte što piše Oprez! Ugledate li ovo upozorenje na Gmailu, vjerojatno vas pokušavaju hakirati

Na 11. danu tržišta elektroničkih komunikacija kao godišnjem susretu HAKOM-a (Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti) okupilo se više od stotinu predstavnika telekoma i drugih s tog tržišta, s ciljem rasprave o aktualnim trendovima i izazovima.

Predsjednik Vijeća HAKOM-a Tonko Obuljen naglasio je da je Hrvatska u mobilnim mrežama i pokrivenosti jedna od najboljih u Europi i šire, posebice s 5G-om, dok se u fiksnim, posebice optičkim mrežama puno radi i nastoji uhvatiti korak s najrazvijenijim zemljama.

U širokopojasnom pristupu internetu Hrvatska je iznad 60 posto pokrivenosti (u EU oko 70 posto) s oko 360 tisuća korisnika koji su priključeni i koriste mreže velikog kapaciteta i to stalno raste, rekao je Obuljen.

Raširenost i uporaba mreža ima veze i s tim što Hrvatska nije ni geografski idealna niti cijela gušće naseljena, te se razgovara o tome kako svladati te prepreke, osobito u ruralnim sredinama gdje veliki operatori nemaju komercijalnog interesa.

Stoga se uključuje država i sredstva iz EU-ovih fondova, dodao je Obuljen.

Iduće godine čeka nas i izmjena regulatornog okvira odnosno revizija temeljnog europskog propisa za elektronike komunikacije, tzv. elektroničkog  komunikacijskog koda, te očekujemo da EK objavi programski dokument o kojemu će se razgovarati, naveo je.

Poručio je da će HAKOM štititi operatore i njihove investicije, kao i potrošače.

Manjak radne snage

O tome su na Danu tržišta raspravili i sudionici iz tog sektora, ali i o problemu nedostatka radne snage potrebne operatorima za gradnju mreža velikog kapaciteta.

Voditelj HAKOM-ova odjela za regulaciju tržišta Mladen Sikirica smatra da će Hrvatska ipak uspjeti do 2030. godine i u tom području doći do EU-ova prosjeka, u čemu sada "malo zaostaje".

Predsjednica uprave Hrvatskog telekoma Nataša Rapaić istaknula je velika ulaganja u optiku svih telekoma u zemlji, koja se i nastavljaju, ali očekuju potporu i države i regulatora da se uspiju popuniti ruralne "bijele zone".

Na panelu o budućnosti telekoma i tržišta sudjelovali su i predsjednici uprava druga dva najveća telekoma u Hrvatskoj - iz Telemacha Hrvatska Adrian Ježina i iz A1 Hrvatska Dejan Turk (koji je ujedno i predsjednik uprave A1 Slovenija), ali i čelni čovjek malog telekoma Pro-ping Marijan Rengel (koji rade većinom u Podravini i Slavoniji).

Ježina je hrvatsko tržište ocijenio jako dinamičnim, s vrlo konkurentnim i jednim od najboljih europskih mobilnih mreža, dok je za fiksne rekao da se razvijaju sporije, ali da se i to popravlja u zadnjih par godina.

Turk je hrvatsko tržište ocijenio sređenim, s velikim potencijalom za napredak i veću konkurentnost.

Daljnja ulaganja u fiksne mreže imaju smisla iako ide malo teže i zato bi bilo važno da operatori više surađuju, posebice da se zna tko što i gdje gradi, rekao je.

Rengel je dodao da je njima kao malom operatoru koji radi na određenim područjima gdje nema fiksne mreže velikih operatora i gdje imaju izgrađenih oko 60 tisuća priključaka optike, uvijek “malo teže” održati poslovanje. Ipak, smatra kako bi bilo dobro da se surađuje, npr. da u nekim ruralnijim sredinama više operatora može koristiti jednu mrežu, uz dogovorene uvjete.

Razgovaralo se i o claudifikaciji tj. preseljenju većine usluga i aplikacija u "oblak" (cloud), u čemu su jaki telekomi, kako su kazali njihovi predstavnici, već daleko odmakli, što smanjuje i troškove i daje i sigurnost korisnicima. No, kod malih toga još nema ili je u začetku.

Raspravljalo se i o velikim platformama  OTT kompanija, poput Mete i sličnih, preko kojih korisnici dobivaju dosta sadržaja, ali koje pritom rabe kanale telekoma, a ne sudjeluju u njihovim investicijama niti što plaćaju. Stoga je poručeno da i za takve kompanije treba jaka regulativa, koje sada gotovo nema, nego se oko sadržaja većinom vode dugi i skupi sudski procesi.

Vezane vijesti