Čak 82 posto djece od 10 do 16 godina ima vlastiti mobitel za pristup internetu, a posljednjih godinu dana oko četvrtina ih je primila seksualne poruke, istaknuto je u petak na predstavljanju istraživanja ''Digitalno djetinjstvo u Hrvatskoj'', u sklopu projekta EU Kids online.
Ono što je posebno zabrinjavajuće jest da je svako treće dijete dobilo takve poruke od osobe koju uopće ne poznaje što upućuje na veliku izloženost nepoželjnog seksualnog obraćanja djeci u digitalnom prostoru', kazala je nacionalna koordinatorica projekta Lana Ciboci Perša.
Dodala je kako je riječ o iznimnom porastu, jer je prema posljednje provedenom istraživanju iz 2017., oko osam posto djece u Hrvatskoj tada bilo izloženo online seksualnom sadržaju.
Prema rezultatima najnovijeg istraživanja, seksualne glasovne poruke, riječi, slike, fotografije ili videozapise u proteklih godinu dana primilo je 16 posto djece u dobi od 11 godina, 14 % djece u dobi od 12 godina, 18 % u dobi od 13 godina, 29 % od 14 godina, 37 % djece u dobi od 15 godina te čak 40 posto djece u dobi od 16 godina.
Pritom ne postoji značajna razlika u učestalosti primanja seksualnih poruka između djevojčica i dječaka.
Osjećaju se sigurnije na internetu nego s drugim ljudima
S druge strane, u istraživanju se navodi da se djeca u Hrvatskoj u dobi od 10 do 16 godina većinom osjećaju sigurno na internetu te znaju što učiniti ako se netko na internetu ponaša na način koji im se ne sviđa. Svakom četvrtom djetetu je lakše biti svoj na internetu, nego s drugim ljudima uživo, navodi se u istraživanju.
Unatoč tome što se na internetu osjećaju sigurno, djeca se često susreću i s uznemirujućim iskustvima. U posljednjih se godinu dana jednom mjesečno ili češće svakom četvrtom djetetu u dobi od 10 do 16 godina (njih 27%) dogodilo nešto na internetu što ih je uznemirilo ili uzrujalo.
Uznemirujuća iskustva na internetu jednom mjesečno ili češće u posljednjih je godinu dana imalo najviše djece u dobi od 16 godina (njih 31%), a najmanje u dobi od 10 godina (11% djece).
Djeca su izložena i neprimjerenom sadržaju i govoru mržnje, pri čemu su najčešći teorije zavjere (23%), sadržaji o ekstremnoj mršavosti (21%), samoozljeđivanju (18%), pornografiji (17%) te krvavim i nasilnim slikama (17%).
Većina navedenih izloženosti nema značajne spolne razlike, no djevojčice češće prijavljuju sadržaje povezane s ekstremnom mršavošću i poremećajima hranjenja, dok dječaci češće nailaze na pornografske sadržaje.
Istraživanje po prvi puta donosi i podatke o dječjem korištenju generativne umjetne inteligencije (AI) s prilično upozoravajućim rezultatima.
Umjetna inteligencija za pisanje eseja
Tek svako peto dijete (21 posto) alate umjetne inteligencije nije koristilo u posljednjih mjesec dana. Pritom ih djeca najčešće koriste za pisanje eseja ili priče za školu.
Zabrinjavajuće je, upozoravaju stručnjaci, da gotovo svako treće dijete AI koristi za razgovor i savjet o svom fizičkom zdravlju ili kondiciji te za razgovor o svojim brigama s ciljem dobivanja savjeta.
U sve navedene svrhe dječaci i djevojčice podjednako koriste umjetnu inteligenciju. Jedina statistički značajna razlika uočena je kod kreiranja deepfakeova koje češće kreiraju dječaci.
Rezultati istraživanja upućuju na hitnu potrebu za sustavnim mjerama javne politike koje će osnažiti digitalnu pismenost, potaknuti roditeljsku medijaciju i osigurati bolju podršku mentalnom zdravlju djece u digitalnom dobu. Pritom je istaknuto i da je uloga roditelja i škole ključna, ali i nedovoljno iskorištena.
Čak 46% roditelja nikada ne razgovara s djecom o njihovim pogreškama na internetu, a većina ne koristi tehničke mjere zaštite, istaknuli su autori istraživanja.
Istraživanje su organizirali Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu kao nacionalni koordinator provedbe istraživanja u Hrvatskoj i Agencija za elektroničke medije (AEM) na temelju reprezentativnog uzorka djece iz osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj
