Stotine milijuna ljudi diljem svijeta koriste neki oblik tehnologije prepoznavanja lica - bilo da je riječ o prepoznavanju lica kako bi se otključao telefon ili da bi softver prepoznao osobe na fotografijama s Facebooka, Googlea ili drugih kompanija. Istu tehnologiju koristi i policija brojnih država - dok je to u Kini sasvim normalno i otvoreno te su kamere koje podržavaju tu tehnologiju postavljene diljem zemlje, u nekim drugim slučajevima kriteriji korištenja prepoznavanja lica nisu potpuno jasni te je pitanje krši li se njenom primjenom privatnost ljudi.

Policija pri tome ima pomoć tehnoloških kompanija koje razvijaju algoritme za prepoznavanje lica poput Amazona čiji softver Rekognition američka policija koristi već nekoliko godina, no detalji o samoj tehnologiju i njenom korištenju nisu svima poznati. Zbog toga se Bezosova kompanija više puta našla na udaru kritika, no suradnje s policijom nastavljena je sve do ovog tjedna kada su iz kompanije najavili uvođenje moratorija na policijsko korištenje Rekognitiona.

Zabrana je uvedena dok se ne uvedu stroža pravila za "etičko korištenje prepoznavanje lica". Jasno je kako su se iz Amazona na taj potez odlučili uslijed sve većeg pritiska javnosti i velikih prosvjeda protiv policijske brutalnosti, a nekoliko dana prije Amazona, iz IBM-a su najavili povlačenje s tog tržišta i prekid razvoja tehnologije prepoznavanja lica. Izvršni direktor Arvind Krishna pri tome je rekao kako se protive korištenju svih tehnologija, uključujući i onu prepoznavanja lica, za masovni nadzor, rasnu diskriminaciju i kršenje osnovnih ljudskih prava i sloboda.

Njihovim stopama krenuo je i Microsoft. Tehnološki div najavio je da svoje rješenje neće prodavati policiji, barem dok se ne donese federalni zakon "utemeljen u ljudskim pravima" s kojim bi se reguliralo njeno korištenje. Još jedan od razloga zbog kojeg je ovo postala aktualna tema nakon ubojstva Georga Floyda jest što je umjetna inteligencija i tehnologija za prepoznavanje lica ne djeluje toliko učinkovito s osobama tamnije kože u odnosu na bijelce pa češće može doći do zamjene identiteta.

I ranije su organizacije za zaštitu privatnosti upozoravali na opasnosti korištenja umjetne inteligencije u prepoznavanju lica, a čini se da se morala dogoditi tragedija i prosvjedi kakvi nisu zabilježeni godinama da se zaista nešto konkretnije počne raditi po pitanju regulative.

Izvor: Washington Post