Egzoplanet WASP-121b, koji se nalazi na udaljenosti oko 900 svjetlosnih godina od Zemlje, užaren je egzoplanet koji ima oblik sličan jajetu. Temperature na dnevnoj strani tog planeta dosežu i do 2540 stupnjeva Celzija. To je toliko je vruće da elementi teških metala, poput željeza i magnezija, postoje kao plinovi i neprestano izlaze iz atmosfere u svemir.
U novoj studiji, objavljenoj u znanstvenom časopisu Nature Astronomy, astronomi su podijelili svoj prvi pogled na tamnu stranu tog planeta, uz pomoć NASA-inog Hubble teleskopa.
Teleskopi u Južnoafričkom astronomskom opservatoriju otkrili su WASP-121b još 2015. godine. Riječ je o planetu koji je malo veći i teži od Jupitera i koji se nalazi na rubu je gravitacijskih sila njegove matične zvijezde, poznate kao WASP 121, što zapravo predstavlja prijentju da ga te iste sile rastrgaju.
Taj "užareni Jupiter" napravi punu orbitu oko matične zvijezde svakih 1,3 dana i plimno je zaključan s njom, što znači da je jedna njegova strana neprestano okupana zvjezdanom svjetlošću, dok druga zauvijek gleda u tamu svemira.
Ovo je jedan od najekstremnijih sustava koje imamo, kaže Ben Montet, astrofizičar sa Sveučilišta New South Wales, koji nije sudjelovao u navedenoj studiji. Napominje da je njegova ekstremno vruća dnevna strana toplija i od nekih zvijezda.
Hubble je bio ključan u dobivanju više informacija o atmosferi WASP-121b, prvi put otkrivši 2017. da ima vodenu paru i sugerirajući da taj egzoplanet ima i stratosferu, što je isto tako prvo takvo otkriće. Nova studija se još jednom okrenula Hubbleu i detaljno otkriva atmosferu planeta i kako promjena temperature iz dana u noć utječe na elemente koji lete oko gornjih slojeva tog užarenog Jupitera.
Hubble je usmjerio svoje kozmičko oko na WASP-121b, jednom 2018. i drugi put godinu dana kasnije. Hubbleovo "oko" prikuplja podatke o svjetlosti, koje znanstvenici mogu rastaviti na valne duljine koje odgovaraju određenim elementima i molekulama. Tim je tražio vodenu paru na noćnoj strani WASP-121b i upotrijebio tu infomraciju kako bi odredio koliko je tamna strana tog planeta zapravo "hladna".
Otkrili su da se noćna strana spušta na oko 1200 stupnjeva Celzija, što i nije baš hladno, promatrano iz naše perspektive, ali je super hladno u usporedbi s dnevnom stranom WASP-121b. Također su uspjeli izračunati brzinu vjetra na planetu koja prelazi nevjerojatnih 17.600 kilometara na sat.
S tim informacijama, tim astronoma je zatim modelirao koje bi druge vrste kemikalija i molekula mogle postojati u atmosferi tog egzoplaneta.
Otkrili su da noćna strana vjerojatno sadrži egzotične oblake od željeza i titana, kao i korund, isti mineral koji se nalazi u rubinima i safirima na Zemlji. Ti oblaci nalaze se u izrazito neprijateljskom okruženju gdje se kondenziraju i uzokuju oborine, poput kiše.
Svi ti egzotični spojevi padaju u obliku kiše iz atmosfere planeta, ističe Montet. U osnovi, kad bi nekako mogli mogli preživjeti uvjete na WASP-121b, mogli bismo vidjeti kako tekuća verzija rubina i safira pada s neba.
Očekuje se da će i NASA-in nedavno lansirani svemirski teleskop James Webb promatrati WASP-121b kasnije ove godine. Teleskop će procijeniti planet u infracrvenom zračenju i analizirati njegovu atmosfersku kemiju, omogućujući astronomima da bolje razumiju kako se vrući Jupiteri mogu formirati i od čega se točno sastoji njegova atmosfera.
Izvor: Cnet
