Nova simulacija superračunala pokazala je da su dani Tihog oceana odbrojeni. Simulacija je temeljena na osnovi konstantnog pomicanja Zemljinih tektonskih ploča. No, ima i jedna dobra vijest, a ta je da najstariji Zemljin ocean ima još komotnih 300 milijuna godina do nestanka, tako da još uvijek stigne navršiti jubilarni milijarditi rođendan.
Ipak, znanstvenici sa Sveučilišta Curtin u Australiji smatraju da će Tihi ocean vjerojatno biti progutan prije spomenute obljetnice.
Prije samog nestanka Tihi ocean više neće nalikovati ogromnom plavetnilu kakvo je ono danas. Svake godine taj se ocean smanji za nekoliko centimetara, kao što se događa otkad je bio superocean koji je okruživao posljednji superkontinent Pangeu.
Superkontinent Amazija
Ovaj drevni ocean dom je brojnih zona subdukcije (poznatih i kao Vatreni prsten); mjesta na kojima se tektonske ploče sudaraju i prelaze jedna preko druge. Svake godine nekoliko centimetara pacifičke ploče sklizne ispod euroazijske ploče i indo-australske ploče, smanjujući udaljenost između kontinenata Sjeverne Amerike, Azije i Australije.
Ne slažu se svi znanstvenici oko toga kako će sljedeći superkontinent izgledati ili kako će se formirati, ali u mnogim simulacijama Tihi ocean je osuđen na propast. Dok neke studije sugeriraju da bi se Atlantski ocean, koji se danas širi, mogao početi smanjivati u budućnosti, stvarajući tako superkontinent okružen Tihim oceanom, istraživači sa Sveučilišta Curtin ne slažu se s tim.
Umjesto formiranja drugog kontinenta nalik Pangei (Pangea Proxima), oni tvrde da svijet ide prema superkontinentu nazvanom Amazija, u kojem se Sjeverna Amerika sudara s Azijom. Australija je izostavljena iz ovog naziva, ali u 4D geodinamičkim modelima čini se da Australija igra važnu ulogu u zatvaranju ostataka Tihog oceana.
Ciklus svakih 600 milijuna godina
Nove simulacije znanstvenika iz Australije temelje se na realističnim parametrima Zemljinih tektonskih ploča i plašta iz sadašnjosti i prošlosti, koje je zatim koristilo superračunalo za predviđanje budućnosti. Njihova studija objavljena je u znanstvenom časopisu National Science Review.
Tijekom posljednje dvije milijarde godina Zemljini kontinenti su se sudarali i formirali superkontinent svakih 600 milijuna godina, poznat kao ciklus superkontinenata. Simulacijom superračunala kako se očekuje da će Zemljine tektonske ploče evoluirati uspjeli smo pokazati da će se za manje od 300 milijuna godina zatvoriti Tihi ocean, što će omogućiti formiranje Amazije, razotkrivajući neke prethodne znanstvene teorije, kaže Chuan Huang, znanstvenik za Zemlju i glavni autor nove studije.
Suprotno nekim drugim simulacijama superkontinenata, ova nova sugerira da će Tihi ocean, a ne Atlantski ocean ili Karipsko more, biti uništen pri formiranju Amazije. U sadašnjem modelu Amazija nastaje kada se Pacifik zatvori zbog slabljenja gornjeg sloja oceanske kore, kažu australski znanstvenici.
Zemlja kakvu poznajemo bit će drastično drugačija kada se formira Amazija. Očekuje se da će razina mora biti niža, a ogromna unutrašnjost superkontinenta bit će vrlo sušna s visokim rasponom dnevne temperature, kaže geoznanstvenik Zheng-Xiang Li.
Što kažu druge slične simulacije?
Simulacija koju su napravili australski znanstvenici nije jedina koja predviđa propast Pacifika.
U scenariju u kojem se formira superkontinent nazvan Novopangea, Amerika se sudara s Antarktikom prije nego što se sruši u Euroaziju i Afriku. Ovo odsijeca Pacifik na drugačiji način, ali sa sličnim rezultatima. U drugom scenariju superkontinenta, nazvanom Aurica, i Tihi i Atlantski ocean se zauvijek zatvaraju, a umjesto njih nastaje novi oceanski bazen.
Bez obzira na ishod, jedno je sigurno - Zemlja i njezini oceani više nikada neće biti isti.
Izvor: Science Alert
