Jedan od najbolje proučenih morskih okoliša na svijetu istovremeno je i središte dugotrajne geološke misterije. Riječ je o komadu oceana smještenom između Bahama i Floride. Naime, znanstvenici u toj regiji još od 1930-ih primjećuju čudne, valovite bijele oblake koji se pojavljuju u tirkiznim vodama tog područja.
Neobičan fenomen naziva se 'događaj izbjeljivanja', a znanstvenici još uvijek ne razumiju zašto se događa najviše na Bahamima. Zbunjujuće mrlje svijetlog oceana ponekad se isto tako primjećuju u drugim oceanima i jezerima diljem svijeta, ali na Bahamima se pojavljuju češće nego inače. Taj fenomen postao je svojevrsni 'bijeli kit' za znanstvenike na obližnjem Sveučilištu Južne Floride (USF).
Uzimanje uzoraka iz te mutne vode sugerira da ona sadrži visoke koncentracije čestica bogatih karbonatima. Velik dio bahamskog arhipelaga nalazi se na potopljenoj karbonatnoj platformi poznatoj kao Bahama Banks.
Znači li to da se sedimenti dižu na površinu, ili pak da cvjetanje fitoplanktona zapravo proizvodi suspendirani materijal? Odgovora na ta pitanja zasad nema, ali znanstvenici s USF-a odlučni su ih doznati. Koristili su satelitske snimke NASA-e da pokažu kako se taj fenomen kreće u oceanu oko Bahama. Njihovo istraživanje objavljeno je u znanstvenom časopisu Remote Sensing of Environment.
Što su pokazala promatranja?
Tim ne zna jesu li trendovi koje su identificirali prirodni ili uzrokovani ljudskim djelovanjem, ali ono što znaju jest da se od 2003. do 2020. godine veličina tih bijelih morskih oblaka činila u korelaciji s godišnjim dobima.
Najveće mrlje pojavile su se od ožujka do svibnja i od listopada do prosinca. Te bijele mrlje bile su oko 2,4 kvadratna kilometra po komadu u prosjeku. Na dan s vedrim nebom, satelitske slike obično su snimile njih oko 24, pokrivajući ukupnu površinu od 32 kvadratna kilometra.
Međutim, između 2011. i 2015. godine mrlje su odjednom narasle u veličini, pokrivajući više od 200 kvadratnih kilometara oceana na svom vrhuncu. Međutim, do 2019. godine ponovno su se smanjile, iako nikada nisu postale tako male kao što su prije bile.
Što sugeriraju rezultati?
Rezultati istraživanja sugeriraju da bi u pitanju mogao biti 10-godišnji ciklus, ali čega točno, znanstvenici još ne znaju.
Volio bih da vam mogu reći zašto smo vidjeli taj vrhunac aktivnosti, ali još ne znamo. Vidimo neke zanimljive odnose između okolišnih uvjeta, kao što je pH, salinitet vode i ponašanje vjetrova i struja, ali još ne možemo reći koji su točni mehanički, biološki ili kemijski procesi odgovorni za taj vrhunac aktivnosti, kaže Chuanmin Hu, oceanograf s USF-a .
Rješenje - još istraživanja
Potrebno je više izravnih terenskih istraživanja i to ne samo na Bahamima. Usporedba sličnih događaja u drugim regijama mogla bi pomoći znanstvenicima da shvate koje su im karakteristike zajedničke. Neke su studije, na primjer, pokazale da se slučajevi bijelih mrlja češće događaju na mjestima s muljevitim sedimentima.
Istraživači USF-a testirali su svoj model na pojavama tih bijelih mrlja u Velikim jezerima u SAD-u s preliminarnim uspjehom, ali sada moraju poduprijeti te uzorke i u vodi.
Izvor: Science Alert
Vezane vijesti
Ne propustite ni ovo
