Najveći Saturnov mjesec ima jezera, planine i dine, a njegova je površina izbrazdana mnogim istim silama koje su oblikovale Zemlju, objavili su znanstvenici. Skupina predvođena Rosaly Lopes s Kalifornijskog tehnološkog instituta (Caltech) kazala je da je Titanova vidljiva vanjština jedna od geološki najraznolikijih u Sunčevu sustavu.

Unatoč razlici u materijalima, temperaturama i gravitacijskim poljima između Zemlje i Titana, mnoga obilježja njihovih površina slična su i mogu se interpretirati kao proizvod istih geoloških procesa, objavili su znanstvenici u časopisu Nature Astronomy.

Koristeći se radarom i podacima što ih je prikupila sonda Cassini, koja se srušila na Saturn 2017. nakon dvadesetogodišnje misije oko njega, znanstvenici su uspjeli popuniti mnoge praznine u mapiranju Titana, udaljenog nekih 1,2 milijarde kilometara od Zemlje. Titanove dine i jezera relativno su mladog postanka, dok se planinski dio čini stariji, kažu znanstvenici.

Titanova površina oblikovana je akumulacijom i erozijom sedimenata i pokazuje "jasne latitudalne varijante, s dinama na ekvatoru, visoravnima na srednjim zemljopisnim širinama i jezerima na polovima".

Područja oko ekvatora su aridna, a oko polova je vlažnije.

Kao u slučaju Zemlje, Titanova površina izbrazdana je kraterima, erozijom, kretanjem tektonskih ploča i moguće vulkanskim aktivnostima.

Titan je, osim Zemlje, jedino poznato nebesko tijelo s tekućim površinama, kazala je znanstvenica Alice Le Gall, članica skupine znanstvenika.

Pojasnila je da se metan na iznimno niskim temperaturama javlja u tri stanja, krutom, tekućem i plinovitom i na Titanu čini ciklus kakav je na Zemlji sličan kiši koja stvara rijeke i jezera te potom isparava kako bi ponovno oblikovala oblake.

(Hina)