Topljenje leda nosi smrtonosno iznenađenje: Oživljeni drevni patogeni predstavljaju stvarnu opasnost, kažu znanstvenici

Topljenje leda oslobađa drevne patogene, koji predstavljaju stvarnu i jezivu prijetnju modernim ekosustavima, upozoravaju vodeći znanstvenici.

Branimir Vorša | 28.07.2023. / 09:15

Rub ledenjaka
Rub ledenjaka (Foto: Getty Images)

Znanstvena fantastika često prikazuje smrtonosne organizme koji izranjaju iz leda i uzrokuju pustoš nad neslutećim ljudskim žrtvama.

Corey J. A. Bradshaw, profesor globalne ekologije s australskog Sveučilišta Flinders i Giovanni Strona, voditelj doktorskog programa na Sveučilištu Helsinki, upozoravaju da navedeni znanstveno fantastični koncept možda ipak nije nategnut.

Pandemija (Ilustracija: Getty) WHO priprema listu "potencijalnih budućih epidemija i pandemija", a posebnu pozornost posvećuje "bolesti X"

"Potencijal je stvaran"

Mogu li patogeni koji su nekoć bili uobičajeni na Zemlji, ali zamrznuti tisućljećima u ledenjacima, ledenim kapama i permafrostu, izroniti iz leda koji se topi i uništiti moderne ekosustave? Potencijal je, zapravo, sasvim stvaran, poručuju Bradshaw i Strona.

Takvi značajni događaji uključuju oživljavanje bakterija iz ledenih jezgri starih 750.000 godina i oporavak 30.000 godina starog "zombi" virusa iz sibirskog permafrosta. Bradshaw i Strona primjećuju da se klima na Zemlji zagrijava spektakularnom brzinom, i do četiri puta brže u hladnijim regijama kao što je Arktik.

Četiri trilijarde iz led oslobođenih mikroorganizama - godišnje!?

Procjene sugeriraju da možemo očekivati četiri trilijarde (4,000,000,000,000,000,000,000) mikroorganizama koji će biti oslobođeni od topljenja leda svake godine, naglašavaju dvojica znanstvenika

U svojoj nedavnoj studiji objavljenoj u PLOS Computational Biology, Bradshaw i Strona su izračunali ekološke rizike koje predstavlja oslobađanje nepredvidivih drevnih virusa.

Naše simulacije pokazuju da bi jedan posto simuliranih oslobađanja, samo jednog uspavanog patogena, moglo uzrokovati veliku štetu okolišu i rasprostranjen gubitak organizama domaćina diljem svijeta, upozoravaju.

Slika nije dostupna Znanstvenici povezali širenje bolesti s klimatskim promjenama: "Nema šanse da se tome prilagodimo"

Rizik za ljude nije istražen, ali...

Simulacije su pokazale da su napadački patogeni često preživjeli i evoluirali u modernom svijetu, što je dovelo do značajnih gubitaka u raznolikosti domaćina.

Rizik od ovog malog udjela patogena može se činiti malim, ali imajte na umu da su to rezultati otpuštanja samo jednog određenog patogena u simuliranom okruženju, napominju Bradshaw i Strona.

Iako rizik za ljude nije eksplicitno modeliran, Bradshaw i Strona upozoravaju na njega.

Važni virusi kao što su SARS-CoV-2, ebola i HIV vjerojatno su se prenijeli na ljude putem kontakta s drugim životinjskim domaćinima. Stoga je vjerojatno da je da bi, jednom ledom vezan virus, mogao ući u ljudsku populaciju životinjskim putem, pojašnjavaju.

Dvojica znanstvenika naglašavaju da društvo treba razumjeti i pripremiti se za ovu nepredvidivu prijetnju.

Iako je vjerojatnost da će se patogen pojaviti iz topljenja leda i izazvati katastrofalna izumiranja mala, naši rezultati pokazuju da ovo više nije fantazija za koju se ne bismo trebali pripremati, poručuju na kraju Bradshaw i Strona.

Izvor: The Conversation

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti