Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je da je okupila više od 300 stručnjaka čija je zadaća izraditi novi popis prioritetnih patogena koji mogu izazvati epidemije i pandemije, ali i proučiti kakve prijetnje predstavljaju nepoznati virusi koje bi trebalo staviti pod strogi nadzor.
Cilj WHO-a je ažurirati popis patogena koji se koristi kao vodič za istraživanja i ulaganja u razvoj cjepiva, u testove probira i u metode liječenja. Više od 300 znanstvenika proučavat će sve raspoložive podatke koji se odnose na više od 25 porodica virusa i bakterija.
Posebno će se usredotočiti na proučavanje takozvane "bolesti X", još nepoznatog patogena koji bi mogao izazvati vrlo ozbiljnu pandemiju.
Fokusiranje na prioritetne patogene i porodice virusa kroz istraživanja i razvoj protumjera ključno je za brzu i učinkovitu reakciju na epidemije i pandemije, rekao je direktor WHO-a za izvanredna stanja u zdravstvu Michael Ryan.
Da nisu postojala golema ulaganja u istraživanja i razvoj prije pandemije COVID-19, ne bi bilo moguće razviti sigurna i učinkovita cjepiva u rekordnom vremenu, istaknuo je Ryan, dodavši da je popis prvi put objavljen 2017.
Trenutačna ulaganja i istraživanja uključuju COVID-19, virus ebole, Lassa groznicu, bliskoistočni respiratorni sindrom (MERS), teški akutni respiratorni sindrom (SARS), Zika virus, viruse Nipah i bolest X.
Znanstvenici će u sklopu rada na ovom važnom projektu za svaki patogen koji je označen kao prioritetan odrediti nedostatke u dosadašnjim saznanjima i prioritete u predstojećim istraživanjima.
Zatim se može izraditi plan o razvoju cjepiva, o načinu liječenja, kao i planovi o testovima probira.
Istodobno se radi na tomu da se za razvoj ovakvih alata olakšaju klinička ispitivanja, a razmatra se i mogućnost jačanja regulatornog i etičkog nadzora.
Očekuje se da će revidirani popis prioritetnih patogena biti javno objavljen do travnja 2023.
Popis prioritetnih patogena iznimno je važan za istraživačku zajednicu jer ukazuje na to u što bi trebalo usmjeriti napore kada je posrijedi predstojeća zdravstvena prijetnja, pojasnila je Soumya Swaminathan, znanstvena direktorica WHO-a.
Međunarodni sporazum o prevenciji pandemija
Istodobno se WHO priprema za sljedeći krug pregovora o međunarodnome sporazumu o prevenciji pandemija.
Međuvladino pregovaračko tijelo utire put postizanju globalnog sporazuma kojim bi se u konačnici moglo regulirati na koji će se način nacije pripremati za potencijalne pandemije.
Stručnjaci bi se trebali sastati u Ženevi od 5. do 7. prosinca na trećem sastanku tijekom kojega će razgovarati o konvenciji WHO-a ili nekom drugom tipu međunarodnog sporazuma o spremnosti i reakciji na potencijalnu pandemiju.
Ovo međuvladino tijelo će 2023. godine izvijestiti zemlje članice WHO-a o postignutom napretku, a konačni rezultati dat će im se na razmatranje 2024. Nacrt teksta bi se trebao razmatrati na sastanku u prosincu.
Panel globalne javnozdravstvene konvencije, koji čine državni dužnosnici i zdravstveni stručnjaci, smatra da nacrt još nije dovoljno razrađen. Vjeruju da bi trebalo učiniti više kako bi se preciziralo pitanje odgovornosti, kao i jasni rokovi za uzbunjivanje i pravodobnu reakciju. Svrha je izbjeći što više štetnih posljedica kad se pojave epidemija ili pandemija.
Nakon što se otkrije postojanje virusa ili bakterije, često imamo nekoliko kritičnih sati za prijavu, procjenu i djelovanje koji omogućuju sprečavanje širenja bolesti prije nego što ono postane praktički nezaustavljivo, stoji u priopćenju povjerenstva.
Panel smatra da treba definirati razinu hitnosti potrebnu za obavljanje svih priprema za bolest X, za poznate patogene i za reakciju na prvu fazu.
Od prosinca 2019., kada su informacije o novom koronavirusu potisnute, a brojne su zemlje, nakon što su prijavljeni prvi slučajevi COVID zauzele pristup 'čekaj i vidi', svjedočili smo razornim posljedicama nedjelovanja na samom početku, upozorili su članovi povjerenstva.
