Danska je uvijek visoko na listi najsretnijih zemalja svijeta. Cijene su za naš pojam visoke. Za obrok u prosječnom restoranu ćete izdvojiti 160 kruna ili - ako vam je draže - kuna. Za kroasan i do 35.
Posvuda se ide biciklom. Ima ih na sve strane. Zdravija nacija, zdravija majka zemlja. Zalog za zdraviju budućnost.
A što ona nosi - baš time se bave stručnjaci u ovim uredima. Instut je osnovan kao think thank, neovisan o komercijalnim i političkim interesima. Sav profit se usmjerava na nova proučavanja budućnosti. Surađuju s akademskim zajednicama te savjetuju tvrtke i vlade diljem svijeta.
Hoćemo li u budućnosti više živjeti u virtualnom svijetu?
Ne vjerujemo da ćemo ući u virtualni svijet, da ćemo sjediti s virtualnim naočalama, već da će virtualni svijet biti dio našeg svijeta, rekla je Sofie Hvitved, voditeljica medija.
Metaverzum može biti dodatana digitalna dimenzija, koji će se nadovezivati na naše fizičko iskustvo. Ovo je nešto što će zahtijevati novi način komunikacije u tom ispreplitanju između virtualnog i stvarnog, naglasila je.
Umjetna inteligencija je budućnost. Uvelike bi, kažu nam, mogla pomoći i zdravstvu. U smislu da se odradi više s manje ljudi. Za primjer su dali slikovnu dijagnostiku.
Umjetna inteligencija može brzo pregledati rezultate pretraga stotina pacijenata i identificirati određene bolesti za vrlo kratko vrijeme, za razliku od čovjeka, kojem za to treba mnogo više vremena, rekao je Joe-Max Wakim, zamjenik direktora za zdravlje.
Nedostatak liječničkog kadra muči sve više zemalja. Ne samo Hrvatsku. I tu bi tehnologija mogla pripomoći. Virtualne klinike, na daljinu.
Liječnici razgovaraju s pacijentima, vide njihove izraze lica, pogledaju podatke s različitih uređaja koji su snimili pacijenta. Oni odrade screening za tlak ili dijabetes ili neke druge stvari. Moći će pogledati sve to, iako su na drugoj lokaciji. Ako je nešto značajno, onda ih pozovu da dođu u veći grad i bolnicu, rekao je Wakim.
A evo i koje će vještine biti na cijeni.
Neke od vještina koje ćemo trebati u budućnosti su nešto što tehnologija ne može - originalnost, empatija, barem zasad, iskrena empatija u međuljudskim odnosima, rekla je Daria Krivonos, direktorica Instituta za studije budućnosti.
Upravljanje umjetnom inteligencijom. Biti u mogućnosti dati input umjetnoj inteligenciji. Drugo je znatiželja, zanimati se za nove stvari koje se događaju, zato što se svijet mijenja, kaže Sofie Hvitved, voditeljica medija.
I biti otvoren prema različitim alternativama koje budućnost može donijeti.
Futurolozi kopenhaškog Instituta i ove su godine govornici na poslovnoj konferenciji Future Tense, koja se u Zagrebu održava 10. i 11. svibnja u Muzeju suvremene umjetnost i koja se bavi temama budućnosti poslovanja.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.
