Unatoč velikom padu, Hrvatska i dalje u 50 najboljih svjetskih start-up ekosustava: Nedostaje ozbiljna državna strategija razvoja

Hrvatski start-up ekosustav nalazi se na visokom 45. mjestu u svijetu, unatoč padu od čak osam mjesta u odnosu na godinu ranije. Rezultat je to istraživanja koje svake godine provodi tvrtka StartupBlink.

tri vijesti o kojima se priča Svaka aktivnost je bitna Želite duže živjeti? Potrebno je napraviti tek ovu malu promjenu, tvrde znanstvenici Sitni, oku nevidljivi mjehurići Ključ širenja raka? Otkriveni mikroskopski "glasnici" metastaza Novo istraživanje otkriva Koliko često idete na WC? Odgovor na to pitanje možda leži u ovom vitaminu

U svom istraživanju "Startup Ecosystem Report", StartupBlink u obzir uzima kako opće stanje start-up ekosustava u pojedinoj zemlji, tako i start-up centre, ali i područja u kojima je zemlja bolje ili lošije rangirana u odnosu na druge.

Tako ističu da je početni zamah, koji je hrvatski start-up ekosustav gurnuo u 50 najboljih, očito usporio. Hrvatska je regionalno treća (iza Bugarske i Rumunjske). Ono što pomalo iznenađuje je da je ostvarila najbolje rezultate prilikom ocjenjivanja poslovne klime, što ukazuje na to da Hrvatska u regiji ima najpovoljnije poslovno okruženje za poduzetnike.

Servere u svemir šalju za 2 godine: Startup želi podatke pohranjivati na - Mjesecu

Najbolje ocjene, što se start-up klime tiče, dobio je Zagreb iako je u odnosu na prošlu godinu pao za čak 16 mjesta na 194. mjesto na globalnoj ljestvici. Kako navode iz StartuBlinka, Zagreb nije jedini hrvatski grad koji je zabilježio pad u odnosu na prošlu godinu. Čak su tri hrvatska grada u potpunosti ispala s liste u odnosu na prošlu godinu. Oni koji su preživjeli, Zagreb, Rijeka i Split pali su za 16, 12 odnosno 13 mjesta.

Ovi podaci pokazuju da je Zagreb dominantan startup ekosustav u Hrvatskoj, a trebalo bi poraditi na decentralizaciji i jačem razvoju drugih lokalnih ekosustava kako bi se potaknula nacionalna start-up ekonomija, ističu u komentaru iz StartupBlinka.

Posljednjih godina Hrvatska je pokazala nevjerojatan potencijal, nakon što se Infobip priključio klubu jednoroga. No, neki od glavnih izazova s kojima se susreće hrvatski start-up ekosustav vezani su uz strah od rizika, slabo državno ulaganje u istraživanje i razvoj, ne prijateljska poslovna regulativa i otežan pristup financiranjima start-upova. Previše je fokusa na nepovratnim sredstvima, a nedovoljno na investicijama. Iako vladina podrška pomaže, istovremeno stvara zatvoreni sustav koji bi trebao prednost davati otvaranju europskom i svjetskom tržištu, ističe se u istraživanju.

Hrvatski startup osmislio algoritam za duboko učenje koji je bolji i od Googleovog

Unatoč problemima s kojima se hrvatska start-up scena suočava, iz StartupBlinka ističu kako Hrvatska ima velik broj talentiranih ljudi. Problem je što su posljednjih godina oni, umjesto rada u Hrvatskoj, odabrali rad u nekoj drugoj zemlji ili pak za stranog naručitelja.

Hrvatskoj nedostaje ozbiljna državna strategija za razvoj nacionalne start-up ekonomije. U istraživanju i razvoju, vladini programi favoriziraju velike kompanije, a suradnja između sveučilišta i industrije je ograničena, stoji u komentaru istraživanja u kojem se dodaje kako predstoji još puno posla u digitalizaciji te reformi poreznih i regulatornih mehanizama.

Rast hrvatskih tehnoloških kompanija posljednjih godina bio je impresivan i zemlja postaje vodeći tehnološki centar u ovoj regiji. Uz uspješne priče kao što su Infobip i Rimac, uvjereni smo da će hrvatski startu ekosustav nastaviti svoj rast u nadolazećim godinama, ističe se u zaključku istraživanja.