Hrvatski start-up ekosustav nalazi se na visokom 45. mjestu u svijetu, unatoč padu od čak osam mjesta u odnosu na godinu ranije. Rezultat je to istraživanja koje svake godine provodi tvrtka StartupBlink.

U svom istraživanju "Startup Ecosystem Report", StartupBlink u obzir uzima kako opće stanje start-up ekosustava u pojedinoj zemlji, tako i start-up centre, ali i područja u kojima je zemlja bolje ili lošije rangirana u odnosu na druge.

Tako ističu da je početni zamah, koji je hrvatski start-up ekosustav gurnuo u 50 najboljih, očito usporio. Hrvatska je regionalno treća (iza Bugarske i Rumunjske). Ono što pomalo iznenađuje je da je ostvarila najbolje rezultate prilikom ocjenjivanja poslovne klime, što ukazuje na to da Hrvatska u regiji ima najpovoljnije poslovno okruženje za poduzetnike.

Raketa ispred mjeseca Servere u svemir šalju za 2 godine: Startup želi podatke pohranjivati na - Mjesecu

Najbolje ocjene, što se start-up klime tiče, dobio je Zagreb iako je u odnosu na prošlu godinu pao za čak 16 mjesta na 194. mjesto na globalnoj ljestvici. Kako navode iz StartuBlinka, Zagreb nije jedini hrvatski grad koji je zabilježio pad u odnosu na prošlu godinu. Čak su tri hrvatska grada u potpunosti ispala s liste u odnosu na prošlu godinu. Oni koji su preživjeli, Zagreb, Rijeka i Split pali su za 16, 12 odnosno 13 mjesta.

Ovi podaci pokazuju da je Zagreb dominantan startup ekosustav u Hrvatskoj, a trebalo bi poraditi na decentralizaciji i jačem razvoju drugih lokalnih ekosustava kako bi se potaknula nacionalna start-up ekonomija, ističu u komentaru iz StartupBlinka.

Posljednjih godina Hrvatska je pokazala nevjerojatan potencijal, nakon što se Infobip priključio klubu jednoroga. No, neki od glavnih izazova s kojima se susreće hrvatski start-up ekosustav vezani su uz strah od rizika, slabo državno ulaganje u istraživanje i razvoj, ne prijateljska poslovna regulativa i otežan pristup financiranjima start-upova. Previše je fokusa na nepovratnim sredstvima, a nedovoljno na investicijama. Iako vladina podrška pomaže, istovremeno stvara zatvoreni sustav koji bi trebao prednost davati otvaranju europskom i svjetskom tržištu, ističe se u istraživanju.

Davor Runje i Hajdi Ćenan, airt Hrvatski startup osmislio algoritam za duboko učenje koji je bolji i od Googleovog

Unatoč problemima s kojima se hrvatska start-up scena suočava, iz StartupBlinka ističu kako Hrvatska ima velik broj talentiranih ljudi. Problem je što su posljednjih godina oni, umjesto rada u Hrvatskoj, odabrali rad u nekoj drugoj zemlji ili pak za stranog naručitelja.

Hrvatskoj nedostaje ozbiljna državna strategija za razvoj nacionalne start-up ekonomije. U istraživanju i razvoju, vladini programi favoriziraju velike kompanije, a suradnja između sveučilišta i industrije je ograničena, stoji u komentaru istraživanja u kojem se dodaje kako predstoji još puno posla u digitalizaciji te reformi poreznih i regulatornih mehanizama.

Rast hrvatskih tehnoloških kompanija posljednjih godina bio je impresivan i zemlja postaje vodeći tehnološki centar u ovoj regiji. Uz uspješne priče kao što su Infobip i Rimac, uvjereni smo da će hrvatski startu ekosustav nastaviti svoj rast u nadolazećim godinama, ističe se u zaključku istraživanja.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju