Poznati vrhovi Alpa prekriveni snijegom brzo blijede i zamjenjuje ih vegetacijski pokrivač, u procesu koji se zove "ozelenjavanje" i za koji se očekuje da će ubrzati klimatske promjene, objavljeno je u novoj studiji.
Istraživanje, objavljeno u znanstvenom časopisu Science, temelji se na 38-godišnjim satelitskim snimkama diljem cijelog alpskog planinskog lanca u Europi.
Iskreno, bili smo vrlo iznenađeni kada smo pronašli tako veliki trend u ozelenjavanju, rekla je za AFP prva autorica Sabine Rumpf, ekologinja sa Sveučilišta u Baselu.
Ozelenjavanje je dobro poznat fenomen na Arktiku, ali do sada nije bio dobro uspostavljen u velikim razmjerima u planinskim područjima. Međutim, budući da se i polovi i planine zagrijavaju brže od ostatka planeta, istraživači su sumnjali na usporedive učinke.
Za svoju analizu, znanstvenici su ispitali regije na 1.700 metara nadmorske visine, kako bi isključili područja koja se koriste za poljoprivredu. Također su isključili šumska područja i glečere.
Prema nalazima, koji su pokrivali period od 1984. do 2021. godine, snježni pokrivač ljeti više nije bio prisutan na gotovo 10 posto proučavanog područja. Rumpf je istaknula da satelitske slike mogu samo potvrditi prisutnost ili odsutnost snijega – ali prvi učinak zagrijavanja je smanjenje dubine snježnog pokrivača, koji se ne može vidjeti iz svemira.
Drugo, istraživači su usporedili količinu vegetacije koristeći analizu valne duljine kako bi otkrili količinu prisutnog klorofila i otkrili da se rast biljaka povećao u 77 posto proučavane zone.
Začarani krug
Ozelenjavanje se događa na tri različita načina: biljke počinju rasti u područjima na kojima prije nisu bile prisutne, rastu više i gušće zbog povoljnih uvjeta, a na kraju određene vrste koje normalno rastu na nižim visinama prelaze u viša područja.
Klimatske promjene pokreću te promjene. Zatopljenje znači da imamo dulje vegetacijske periode, imamo benignije uvjete koji potiču rast biljaka, tako da biljke mogu rasti više i brže. Što toplije postaje, više padalina pada u obliku kiše, a ne snijega, kaže Rumpf.
Ima i nekoliko štetnih posljedica. Prvo, veliki dio pitke vode dolazi od topljenja snijega. Ako se voda ne skladišti kao snijeg, ona brže nestaje preko rijeka.
Zatim se narušava stanište vrsta prilagođenih specifično alpskom okolišu. Nestanak snijega također šteti turističkoj industriji, ključnom gospodarskom pokretaču regije.
Ono što obično zaboravljamo jesu emocionalni aspekti ovih procesa da su Alpe kao vrlo ikonski simbol i kada ljudi razmišljaju o Švicarskoj, obično razmišljaju o Alpama, naglašava Rumpf.
Dok bi alpsko ozelenjavanje moglo povećati upijanje ugljika, vjerojatnije je da će povratne petlje uzrokovati rezultat pojačanog zagrijavanja i odmrzavanja permafrosta, tvrde znanstvenici.
Snijeg reflektira oko 90 posto sunčevog zračenja, vegetacija apsorbira mnogo više i zrači energiju natrag u obliku topline, što zauzvrat dodatno ubrzava zagrijavanje, otapanje snijega i više vegetacije te se tako stvara začarani krug.
Od zelene do smeđe?
Budućnost Alpa ne može se sa sigurnošću predvidjeti.
Što se tiče snijega, to je prilično jednostavno. Očekivao bih da će snježni pokrivač sve više nestajati, posebno na nižim visinama, kaže Rumpf.
Za sada je još jedan fenomen poznat kao "smeđanje", u kojem tlo više nije prekriveno ni snijegom ni vegetacijom, otkriven samo na manje od jednog posto proučavanog područja u Alpama.
To je mnogo manje od onoga što je uočeno na Arktiku ili u planinama srednje Azije.
Smeđenje je potaknuto dvama čimbenicima: povećanjem epizoda ekstremne kiše praćenih sušama i smanjenjem količine vode dostupne biljkama koja je nastala godišnjim otapanjem snijega.
Ne znamo hoće li se u budućnosti smeđenje pojavljivati sve više i više, kaže na kraju Rumpf. Nada se da će za nekoliko godina ponoviti opažanja.
Izvor: Science Alert
