Policija posljednjih mjeseci bilježi sve više različitih računalnih i prijevara putem interneta. Posljednji slučaj i upozorenje dolazi iz Varaždina i odnosi se na poziv na investiranje u dionice, plemenite metale, kriptovalute i druge vrijednosti.
Tako su 24. ožujka policijski službenici Policijske uprave varaždinske zaprimili kaznenu prijavu 64-godišnjaka iz Varaždina, zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela Računalne prijevare. Kako je prijavljeno, 64-godišnjak je u siječnju mjesecu 2021. godine pronašao oglas kojim se poziva na investiranje u kriptovalutu uz zajamčenu dobit, te se javio na navedeni oglas. Prilikom prijave je putem elektroničke pošte i aplikacije Viber u više navrata kontaktirao s nepoznatim osobama, a koje su ga navele da na svom računalu instalira aplikaciju za upravljanje s udaljenog računala Teamviewer. Nakon što je instalirao aplikaciju na zahtjev nepoznatih počinitelja je na računalu otvorio aplikaciju Internet bankarstva i prijavio se na svoj račun te omogućio nepoznatom počinitelju da upravlja sa njegovim Internet bankarstvom kojom prilikom je izvršio nekoliko transakcija kojima su kupljene kriptovalute bitcoin. Kupljene kriptovalute uplaćene su na novčanik nad kojim 64-godišnjak nema kontrolu.
Također su nepoznati počinitelji 64-godišnjaku otvorili profil na lažnoj stranici Prgntrade.cc kako bi ga držali u zabludi da se radi o stvarnom investicijskom poslu. Visina materijalne štete procjenjuje se na tridesetak tisuća kuna.
Policijski službenici nastavljaju rad na otkrivanju počinitelja ovog kaznenog djela, te su nadležnom državnom odvjetništvu podnijeli kaznenu prijavu za kazneno djelo Računalne prijevare
Ovom prilikom, napominjemo da Investicijske prijevare se najčešće šire putem oglasa i reklama koji se mogu pojaviti na bilo kojoj Internet stranici, te putem društvenih mreža. Navedenim reklamama i objavama građane se poziva da ulože svoj novac kod (lažne) investicijske kuće odnosno brokera, uz obećanje veoma visokih prinosa u vrlo kratkom vremenu, a uz istodobno relativno nisko ulaganje u odnosu na očekivani prinos, upozoravaju iz policije.
Ističu da, redovito nakon javljanja na takav oglas, komunikacija žrtve i počinitelja najčešće se odvija putem mobilnih komunikacijskih aplikacija (Viber, Messenger, WhatsApp itd). Počinitelj nakon uspostave kontakta kod žrtve nastoji stvoriti dojam da se radi o vrlo ozbiljnoj investicijskoj ustanovi kod koje su zaposleni visoko stručni i profesionalni brokeri iza kojih stoji uspješna realizacija brojnih poslova, slati obrasce i dokumente koji djeluju uvjerljivo, a sve u cilju stvaranja povjerenja odnosno dovođenja u zabludu da se radi o kredibilitetnom i legitimnom poslu.
Nakon toga, počinitelj će žrtvu pozvati da uplati kupi određen iznos kriptovalute koji će biti uplaćen na račun („novčanik“ kriptovalute) koji nije pod kontrolom žrtve ili da izvrši uplatu određenog iznosa na neki bankovni račun (što je sve rjeđe). Nakon inicijalne uplate, počinitelj će žrtvu nastojati uvjeriti da njegovi prinosi vrlo brzo rastu, te pozvati na daljnje investiranje. U tom smislu, počinitelji sa zavaravanjem idu do te mjere da izrađuju Internet stranice koje izgledaju veoma slično stranicama stvarnih investicijskih kuća; na navedenoj stranici će biti izrađen korisnički račun na ime žrtve te će žrtvi biti dostavljeni podaci za prijavu; na stranici će biti prikazane sve uplate koje je žrtva izvršila te prinosi na uložena sredstva (koji su nerealno visoki).
Kod izvršenja investicijskih prijevara čest je slučaj da žrtva ne zna sama kupiti kriptovalutu ili izvršiti transakciju putem Internet bankarstva, te nude „pomoć“. Najčešće se radi o traženju žrtve da na svojem računalu instalira program za pristup s udaljenog računala (Team Viewer, Any Desk), da im daju pristupne podatke za spajanje, te da na svojem računalu pokrenu i prijave se u aplikaciju za Internet bankarstvo. Nakon toga, počinitelj će sa žrtvinog računa naložiti transakcije, te će od žrtve moguće tražiti da autorizira transakcije (pomoću tokena i sl.).
Žrtva često shvati da se radi o prijevari tek kad zatraži isplatu prinosa ili povrat uloženog novca. Tada će od počinitelja biti nagovarani da ne odustaju jer su im prinosi jako visoki (uz pozive na daljnje investiranje), a ukoliko žrtva inzistira na povratu naći će se pod snažnim pritiskom da to ne čini. U tom smislu, počinitelji čak nastoje žrtvu zastrašiti prijeteći ovrhom radi „kršenja ugovora“, prijavom policiji i međunarodnim policijskim organizacijama (npr. Interpol) i na druge načine.
Kako bi izbjegli takve prijevare, prije svega je potrebno biti sumnjičav prema svim ponudama koje nude nerealno visoke prinose u vrlo kratkom razdoblju – to je prvi i najočigledniji znak da se radi o prijevarnim namjerama. Nadalje, postoji visoka vjerojatnost da je neka lažna investicijska kuća već prijavljena kao takva, a što je često moguće provjeriti jednostavnom pretragom po Internet tražilici (scam alert). Ukoliko se osoba odluči na investiranje putem interneta, poželjno je tražiti nepristran financijski savjet stručne osobe, upozoravaju iz policije.
Naglašavaju i kako se tijekom komunikacije nikome se ne bi smjeli dostavljati povjerljivi osobni podaci, fotografije osobnih isprava, bankovnih kartica, kao ni slati jednokratne zaporke aplikacija Internet bankarstva ni druge podatke za autorizaciju bankovnih transakcija.
Ukoliko osoba na svom računalu koristi programe za upravljanje s udaljenog računala (Team Viewer, AnyDesk i sl.) podatke za spajanje na svoje računalo bi smjele dati isključivo osobama u koje imaju potpuno povjerenje (osobama kojima bi bili spremni dati potpun pristup svojem računalu i svim podacima na njemu, dakle osobama koje i osobno fizički poznaju).
