Vegetarijanstvo nam je u genima, tvrdi najnovija znanstvena studija

Čovjek ima 34 gena koji su potencijalno povezani s vegetarijanstvom, otkrilo je novo znanstveno istraživanje.

Branimir Vorša | 05.10.2023. / 12:15

Vegeterijanska prehrana
Vegetarijanska prehrana (Foto: Getty Images)

Novo istraživanje provedeno na odraslim osobama u Velikoj Britaniji ukazalo je na genetsku komponentu vegetarijanstva. Studija koju su vodili znanstvenici sa Sveučilišta Northwestern u SAD-u otkrila je 34 gena koja bi mogla biti povezana s vegetarijanskim prehrambenim preferencijama. To otkriće sugerira da bi neki pojedinci mogli biti predisponirani za vegetarijansku prehranu.

Ljudi se odlučuju za vegetarijanstvo iz bezbrojnih razloga, uključujući vjerska uvjerenja, etičke brige, ekološka pitanja i zdravstvene motivacije. Na izbor prehrane također može utjecati osobni ukus, metabolizam i način na koji različita hrana utječe na tijelo. Ipak, uloga genetike u oblikovanju ovih izbora ostala je uglavnom neistražena.

Potraga za odgovorima

Žena s jabukom, ilustracija Rizik o kojem se ne razmišlja dovoljno: Jedna vrsta prehrane mogla bi negativno utjecati na zdravlje žena u starijoj dobi

U potrazi za odgovorima znanstvenici su istražili genetski sastav 5324 stroga vegetarijanca i usporedili ga sa sastavom 329.455 nevegetarijanaca koji su sudjelovali u studiji koja je koristila podatke UK Biobanka. Opsežna analiza više od 330.000 genoma dovela je do identifikacije 34 gena potencijalno povezana s vegetarijanstvom.

Među tim genima, tri su pokazala znatnu povezanost s vegetarijanskom prehranom, dok se preostali 31 smatrao ''potencijalno'' povezanim. Studija, objavljena u časopisu PLOS ONE, istaknula je da su neki od tih gena uključeni u ključne funkcije kao što su metabolizam lipida (masti) i funkcija mozga.

Naši podaci pokazuju da je pridržavanje stroge vegetarijanske dijete pod utjecajem genetike, navode autori studije, čvrsto utvrđujući ulogu genetike u izboru prehrane. Autor studije dr. Nabeel Yaseen, profesor emeritus patologije na Sveučilištu Northwestern, postavio je i intrigantno pitanje.

Jesu li svi ljudi sposobni dugoročno preživjeti na strogoj vegetarijanskoj prehrani? To je pitanje koje nije ozbiljno proučavano, smatra on.

Potencijalni trag?

Dr. Yaseen ukazao je na potencijalni trag, naglašavajući razlike između proizvoda biljnog podrijetla i mesa, posebice u pogledu složenih lipida.

Raznolika prrehrana Mnogi će se iznenaditi: Nova studija otkrila koje vrste prehrane su najzdravije i koje imaju najmanje emisije ugljika

Moja je pretpostavka da u mesu možda postoji lipidna komponenta ili komponente koje su potrebne nekim ljudima. I možda su ljudi čija genetika favorizira vegetarijanstvo sposobni endogeno sintetizirati te komponente. Međutim, u ovom trenutku, to je puka spekulacija i mnogo toga potrebno je više raditi na razumijevanju fiziologije vegetarijanstva, priznaje Yaseen.

Nova studija međutim otvara obećavajući put za daljnja istraživanja genetske podloge u izboru načina prehrane.

Izvor: Daily Mail

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti