Znanstvenici su u nedavnoj studiji izvijestili da su promatrali neobično ponašanje hobotnice koje je nalikovalo buđenju iz noćne more. Glavonožac, nazvan Costello, kontinuirano je praćen mjesec dana u laboratoriju na Sveučilištu Rockefeller u New Yorku.
Naglo buđenje
Prema znanstvenicima, u četiri odvojena slučaja, Costello se naglo probudio iz sna i počeo se ponašati antipredatorski i predatorski. Hobotnica je promijenila boju i pokazala nestalne pokrete krakova. Začudo, u dva je slučaja Costello ispustio crnu tintu u vodu, obrambenu taktiku koja se obično koristi za izbjegavanje predatora, iako prijetnja uopće nije bila prisutna.
Znanstvenici su sugerirali da ponašanje hobotnice ukazuje na privremenu uznemirenost, potencijalno povezanu s lošim snom. Bilo je stvarno bizarno jer je izgledalo kao da je u boli, izgledalo je kao da je možda patio, na trenutak. Onda je samo ustao kao da se ništa nije dogodilo i nastavio svoj dan kao i obično, rekao je Eric Angel Ramos, jedan od koautora studije koja je objavljena na repozitoriju bioRxiv i koja čeka recenzije.
U prošlosti preživio veliku traumu
Costello je prethodno pretrpio teške ozljede, uključujući gubitak dva kraka, vjerojatno u napadu grabežljivca. Studije su pokazale da takvi incidenti kod životinja mogu dovesti do dugotrajne bihevioralne i neuralne preosjetljivosti. To sugerira da su Costellovi odgovori možda bili potaknuti sjećanjima na minuli napad.
Iako studija tek treba proći recenziju i uključila je samo jednu hobotnicu, potaknula je istraživanja o potencijalnim iskustvima nalik na snove tih inteligentnih stvorenja. Međutim, istraživanje moždane aktivnosti hobotnice i potvrđivanje njihove sposobnosti sanjanja je izazovan proces.
Gdje staviti elektrode na životinju koja nema oblik?, upitao je Marcelo Magnasco, jedan od koautora studije.
Alternativno objašnjenje
Prethodno istraživanje iz 2021. godine pronašlo je dokaze o ciklusu spavanja poput ljudskog kod hobotnica, s fluktuirajućom bojom kože koja podsjeća na fazu brzog kretanja očiju (REM), kada se snovi pojavljuju kod ljudi.
Unatoč tome, Robyn Crook, izvanredna profesorica biologije na Državnom sveučilištu San Francisco, predložila je alternativno objašnjenje za Costellovo čudno ponašanje. Predložila je da bi se to moglo pripisati starenju, odnosno raspadu tijela hobotnice prije smrti.
Nažalost, Costello je preminuo ubrzo nakon što su se ove epizode dogodile. Crook je primijetila da su pokreti prikazani u videu indikativni za nedostatak motoričke kontrole, što bi moglo poduprijeti teoriju starenja.
Međutim, autori studije su priznali da su potrebna daljnja istraživanja i ponavljanje njihovih nalaza. Preporučili su buduća istraživanja koja uključuju kontinuirano praćenje hobotnica kamerom 24 sata dnevno kako bi se steklo sveobuhvatno razumijevanje njihovog ponašanja.
Izvor: Business Insider
