Istraživanje koje je financirao EU u suradnji s centrom za kibernetički kriminal u devet zemalja Europske unije (Hrvatska nije među zemljama u kojima se provodilo istraživanje), među osam tisuća mladih starosti između 16 i 19 godina pokazalo je zabrinjavajuće navike njihova ponašanja na internetu. Za dio njih, naime, opasno i kriminalno ponašanje online postalo je gotovo pa normalno.
Najčešći oblik takvog ponašanja je digitalno piratstvo, što prakticira oko trećine ispitanih, dok nešto manje njih (oko četvrtine) putem interneta prati i "trola" ljude. Jedna osmina ispitanih priznala je online zlostavljanje drugih korisnika, dok je desetina njih bila uključena u hakiranje ili je putem mreže koristila govor mržnje. Također, dio ispitanika priznao je i druge kriminalne aktivnosti, poput osvetničke pornografije, slanja intimnih fotografija bez pristanka, kao i na sudjelovanje u pranju novca kibernetičkih kriminalaca tako da su od trećih strana primali novac i onda ga prosljeđivali na druge račune, pri čemu su uzimali proviziju.
Gotovo čak 75 posto muških ispitanika priznalo je sudjelovanje u nekom obliku kibernetičkog kriminala i rizičnog ponašanja na internetu, dok je to priznalo oko 65 posto ispitanica.
Julia Davidson, profesorica kriminalistike sa Sveučilišta East London i koautorica studije, komentirala je za The Guardian kako ovo istraživanje pokazuje da ne samo da je velik dio mladih uključen u neki oblik kibernetičkog kriminala već su neki oblici online kriminala niže razine i riskantno ponašanje za njih na internetu postali gotovo pa normalni.
Što se vremena koje provode na internetu tiče, oko polovice njih online provodi između četiri i osam sati, dok četvrtina njih to čini više od osam sati, najviše na telefonima. Za većinu njih YouTube je najpopularnija aplikacija, a često koriste i platforme poput Instagrama, WhatsAppa, TikToka i Snapchata, dok Facebook nije toliko popularan.
