Zvijezda slabašnog sjaja u obližnjoj galaksiji mogla bi nositi kemijski otisak prve generacije zvijezda u svemiru, a time i rijedak uvid u nastanak izvornih zvijezda svemira.
TIm znanstvenika predvođen Alexanderom Jijem s američkog Sveučilišta u Chicagu identificirali su SDSS J0715-7334, zvijezdu u Velikom Magellanovom oblaku, čiji je sastav gotovo lišen teških elemenata.
U studiji objavljenoj na preprint serveru arXiv, autori objašnjavaju da zvijezda sadrži samo 0,8 dijelova metala na milijun, pri čemu astronomi pod "metalima" podrazumijevaju sve elemente osim vodika i helija. To je otprilike 20.000 puta manja razina metala nego u našem Suncu. Njihova otkrića proizašla su nakon što je Ji sa suradnicima prvi put uočio nisku metalnost zvijezde u podacima Sloan Digital Sky Surveyja (međunarodni astronomski projekt koji od 2000. godine sustavno mapira nebo i prikuplja spektroskopske podatke o milijunima zvijezda i galaksija pomoću teleskopa u Novom Meksiku, SAD), a zatim ju dodatno promatrao pomoću teleskopa Magellan u opservatoriju Las Campanas u Čileu.
Neobičan nedostatak ugljika i nepoznat mehanizam
Tim je otkrio da zvijezda ne sadrži samo minimalne količine željeza, usporedive s drugim gotovo netaknutim zvijezdama, nego i iznenađujuće nisku količinu ugljika.
To je prilično zanimljivo otkriće, ali u smislu razina željeza samo je nešto ekstremnije od drugih primjera koje smo već pronašli. No, posebno je zanimljivo što većina gotovo netaknutih zvijezda koje poznajemo ima mnogo ugljika, dok ova nema, rekla je za New Scientist Anke Ardern-Arentsen sa Sveučilišta u Cambridgeu, koja nije sudjelovala u istraživanju.
Anne Frebel s američkog MIT-a, koja isto tako nije sudjelovala u istraživanju, rekla je za New Scientist da ta anomalija upućuje na to da se SDSS J0715-7334 mogla formirati drugačijim procesom od sličnih zvijezda u Mliječnoj stazi.
Uobičajeno, ugljik pomaže hlađenju primordijalnih oblaka plina, omogućujući njihovo sažimanje u zvijezde. Odsutnost ugljika ovdje sugerira da je djelovao neki drugi mehanizam hlađenja, vjerojatno kozmička prašina.
Postavlja se pitanje hlade li različita okruženja u različitim dijelovima svemira svoj plin na različite načine u ranim vremenima?, istaknula je na kraju Frebel.
