Na startup-konferenciji Zagreb Connect koja je na jednom mjestu okupila startupe u potrazi za investicijama i investitore u potrazi za dobrim poslovnim prilikama, nije se mogla izbjeći ni tema kriptovaluta i blockchain tehnologije.
Dijelom i zbog sve popularnije načina prikupljanja temeljnog kapitala putem ICO-a (Initial Coin Offering) koji je još uvijek zakonski nereguliran u Hrvatskoj, ali ga neke druge zemlje objeručke prihvaćaju.
Na panelu koji je moderirao hrvatski poduzetnik i član CRANE-a Hrvoje Prpić sudjelovali su sugovornici koji imaju iskustva s blockchain tehnologijom i kriptovalutama.
Okupljenima su ispričali svoja iskustva s trgovanjem s kriptovalutama, ali i pojasnili zbog čega su kriptovalute tu i predstavljaju budućnost.
Ivan Glavaš pojasnio je kako se tijekom godina, otkako se Bitcoin pojavio i otkako je razvijena blockchain tehnologija, mnogo toga promijenilo.
“Kad sam počeo istraživati o Bitcoinu i blockchain tehnologiji, bio sam šokiran jer sam otkrio da usponi i padovi Bitcoina odgovaraju onome što je opisano u knjigama, a zapravo se radi o matematičkoj inovaciji. Upravo zbog toga sam vidio i veliku mogućnost za ulazak na tržište kriptovaluta. Kad sam kupio prvi Bitcoin, on je koštao 230 dolara. Danas je gotovo 13 tisuća”, ispričao je Glavaš.
Glavna je prednost kriptovaluta, kako su istaknuli govornici, upravo u činjenici da nitko drugi ne posjeduje kriptovalutu osim osobe u čijem se virtualnom novčaniku nalazi. Nema te banke koja garantira za vrijednost niti koja je vlasnik same valute.
Iako se danas najčešće spominje Bitcoin zbog strelovita rasta njegove vrijednosti, za programere i developere puno je interesantniji Ethereum, kritpovaluta koju neki nazivaju Bitcoinom 2.0.
“Bitcoin je platforma za monetarne transakcije - kupovinu usluga i roba, dok je Etehereum namijenjen kompleksnim monetarnim transakcijama, pametnim ugovorima. Za razliku od Bitcoina, Ethereumove transakcije možete programirati. Napišete pametni ugovor i ako se transakcije ne izvrše prema pravilima navedenima u tom ugovoru, neće se izvršiti uopće”, pojasnio je Mislav Javor.
Za razliku od prethodnih govornika, Nikola Škorić stvorio je posao temeljen na kriptovalutama. Točnije, razvio je burzu Electrocoin na kojoj je moguće u samo nekoliko minuta kriptovalute pretvoriti u klasičan novac.
Upravo je on pojasnio način na koji funkcionira ICO.
“Bilo tko na svijetu može napisati svoje ideje na papir i ako ima dovoljnu potporu ljudi oko sebe krenuti s ICO-m. Žele li investitori tokene koje dobiju u ICO-u zamijeniti za novac, moraju se obratiti burzi. Ako ima dovoljno ljudi koji su zainteresirani otkupiti taj token od njih, burze će u kotaciju uvrstiti te tokene. Kad burze uvrste tokene, i mjenjačnice su spremne zamijeniti te tokene za neku drugu kriptovalutu, odnosno za novac. Za razliku od klasičnih načina investiranja gdje se povrat novca čeka nekoliko mjeseci, kod ICO-a je to moguće već za nekoliko dana. Samo ovisi o interesu. Ako je ICO uspješan, burze će biti zainteresirane za izlistavanje tog tokena odnosno socina. Ali ako nije uspješan, mogu se pojaviti problemi s izlistavanjem odnosno umjesto novca dobijete tokene koje nitko ne želi”, istaknuo je Nikola.
Dodao je i kako će Bitcoini biti interesantniji investitorima i financijašima, dok programerima i developerima Ethereum biti mnogo zanimljiviji.
“No, da biste nešto razvili na Ethereum mreži, morate imati Ether, jedinicu kojom se trguje na Ethereumu”, pojasnio je Nikola i osvrnuo se na “igru” CryptoKitties koja trenutno zauzima 20 posto mreže Ethereum i nastavlja rasti.
Iako su kriptovalute dostupne u cijelom svijetu, ne gledaju sve zemlje jednako blagonaklono na njih. Neke su već prepoznale prednost blockchain tehnologije i odlučile prihvatiti takvu tehnologiju te pripremaju regulatorni okvir za njezino korištenje. Druge, poput Hrvatske, još su uvijek na začelju.
“Najnaprednije zemlje u kriptosvijetu su one koje imaju liberalnije zakone - poput Švicarske i Singapura. Čak i Slovenija radi velike korake prema regulaciji kriptovaluta i poticanju razvoja blockchain tehnologije. Za daljnji razvoj čak nije toliko presudan novac, koliko zakonodavni okvir”, pojasnio je Mislav.
No da to u teoriji funkcionira, ali u praksi baš i ne, ispričao je na svom primjeru Nikola.
“Sve je to lijepo izvana.. Htjeli smo otvoriti bankovni račun, ali banke to nisu razumjele. Slovenski premijer Miro Cerar najavio je otvaranje Slovenije prema blockchainu, i pišu zakon o blockchain tehnologiji. Švicarska ima u Zugu središte blockchain tehnologije. Države daju potporu, ali banke i korporacije baš i ne. Važno bi pitanje bilo u kojim zemljama banke podupiru blockchain, jer neke banke su prepoznale potencijal i ulažu u kriptovalute”, ispričao je Nikola.
Istaknuo je i kako treba razdvojiti pojmove kriptovalute i blockchain tehnologija jer su svi spremni uložiti u tehnologiju. Nova tehnologija vas neće opeći. No kad se ulaže u novac, onda su svi oprezni - nijedna banka ne želi prodati novac teroristima, a to je pitanje oko kojeg se trenutno u svijetu kriptovaluta najviše lome koplja.
“Teroristi ne koriste blockchain, oni koriste gotovinu. Oni ne znaju koristit virtualne novčanike. Ali rizik postoji. Banke ne mogu izbaciti gotovinu, jer svi koriste gotovinu. Činjenica da kritpovalute mogu biti korištene za kriminalne djelatnosti, a banke nemoraju koristiti kriptovalute, to je dovoljno za nerazumjevanje. Samo ignoriraju problem. Kriptovalute neće nestati”, ističe Nikola.
Upravo zbog toga je i veoma teško regulirati ICO.
“Investicija u ICO je poseban problem. Ljudi misle da mogu pokrenuti ICO, obećati mnogo, uzeti novac od ljudi i onda nestati. Ne razmišljaju o tome da će ih netko negdje u nekom trenutku pronaći. Ali to se dogodi i sa startupima. To je najvažniji razlog zašto zemlje diljem svijeta pokušavaju regulirati ICO, kako bi i investitorima i pokretačima ICO-a pokazali kako se radi o pravom novcu”, ističe Nikola.
Zato u igru ulazi Ethereum, ali i neke druge kriptovalute koje je moguće isprogramirati za povratak sredstava ako investitori izgube vjeru u investiciju.
“Upravo bi kriptozajednica trebala raditi na osmišljavanju regulacije. Jer oni najbolje mogu procijeniti kako regulirati međusobne odnose. Blockchain tehnologija je mlada, ali ima toliko mogućnosti. Samo ih treba iskoristiti”, zaključio je Mislav.
Vezane vijesti
Ne propustite ni ovo
