Globalno je broj umrlih od COVID-19 premašio milijun, no stručnjaci se još uvijek trude shvatiti ključni mjerni podatak kada je posrijedi pandemija - stopu smrtnosti, odnosno postotak osoba zaraženih patogenom koje umiru od posljedica bolesti.
Evo pregleda pitanja koja bi mogla pridonijeti boljem razumijevanju stope smrtnosti od COVID-19.
Kako se izračunava stopa smrtnosti?
Da bi se izračunala stvarna stopa smrtnosti, potrebno je usporediti broj umrlih s ukupnim brojem zaraženih, a to je nazivnik koji ostaje nepoznat jer je teško izmjeriti puni opseg asimptomatskih slučajeva. Mnogi ljudi koji se zaraze koronavirusom jednostavno nemaju simptome.
Znanstvenici tvrde da je ukupan broj infekcija eksponencijalno veći od trenutačnog broja potvrđenih slučajeva zaraze, a on sada u svijetu iznosi 33 milijuna. Mnogi stručnjaci vjeruju da koronavirus vjerojatno ubije 0,5 posto do 1 posto zaraženih osoba, što ga čini globalno vrlo opasnim dok se ne pronađe učinkovito cjepivo.
Stopa smrtnosti u osoba mlađih od 20 godina vjerojatno iznosi jedan na 10.000. U starijih od 85 godina smrtno stradava otprilike svaki šesti pacijent, rekao je dr. Christopher Murray, direktor Instituta za metriku i evaluaciju zdravlja na sveučilištu Washington u Seattleu.
Što je stopa smrtnosti?
Očigledan je pad stope smrtnosti kada se mjeri u odnosu na broj novih zaraza potvrđenih testiranjem na koronavirus. Po Reutersovoj statistici, na područjima poput Sjedinjenih Država stopa smrtnosti znatno je pala od travnja do kolovoza. U travnju je iznosila 6,6 posto, a u kolovozu nešto više od 2 posto.
No stručnjaci smatraju da je uočeni pad uglavnom rezultat većeg broja testiranja u usporedbi s testiranjima provedenim u prvim danima pandemije, zbog čega se i otkriva više zaraženih s blagim simptomima bolesti ili onih koji ih uopće nemaju.
Na veći broj preživjelih bez sumnje je utjecao i kvalitetniji način liječenja teže oboljelih, kao i poboljšana zaštita rizičnih skupina.
Danas mnogo više znamo o potencijalnim komplikacija i o načinima koji nam omogućuju da ih prepoznamo i uspješno liječimo. Ako ste se koronavirusom zarazili tijekom 2020. godine, radije biste da to bude danas nego u ožujku, kaže dr. Amesh Adalja iz sveučilišnog centra za sigurnost zdravlja Johns Hopkins u Baltimoreu.
Što to znači za pojedince i vlade?
To znači da postoji velika potreba za stalnim oprezom jer neke države zahvaća drugi val zaraze.
Francuski su istraživači, primjerice, procijenili da je stopa smrtnosti u toj državi do kraja srpnja pala za 46 posto u usporedbi s krajem svibnja, a to je posljedica povećanog broja testiranja, poboljšane medicinske skrbi i većeg broja zaraženih među mlađom populacijom, kod koje se rijetko razvija teži oblik bolesti.
No sada zamjećujemo ponovni porast broja hospitaliziranih i smještaja bolesnika na odjele za intenzivnu njegu, što znači da će uočeno odstupanje uskoro završiti, a mi ćemo morati ustanovit zbog čega je tako, rekao je Mircea Sofonea, istraživač s francuskog sveučilišta u Montpellieru.
