Incident s aerodroma u Varšavi kada je prilikom slijetanja zrakoplov Lufthanse zamalo udario bespilotnu letjelicu nije izolirani slučaj te stručnjaci za zrakoplovnu sigurnost već dugo vremena upozoravaju na velike probleme koje zrakoplovima zadaju dronovi. Do sada, srećom, još nije zabilježen sudar zrakoplova s ovakvim letjelicama, no ako se nešto brzo ne poduzme, samo je pitanje vremena kada bi neki dron mogao udariti u zrakoplov prilikom polijetanja ili slijetanja na aerodrom. Također, treba podsjetiti i na nedavnu situaciju iz Kalifornije kada su kanaderi i helikopteri za gašenje požara morali napustiti veliko požarište jer su na tom mjestu letjeli dronovi te su ponovno počeli s gašenjem požara tek kada su dronovi prizemljeni.

Ovo je znak za uzbunu: Recite zbogom privatnosti

Problema s dronovima imali su i zrakoplovi prilikom slijetanja na jednu od najprometnijih zračnih luka, Heathrow u Londonu te je u Velikoj Britaniji posljednjih godinu dana zabilježeno šest 'bliskih susreta' putničkih zrakoplova i letjelica s kojima su ljudi upravljali sa zemlje, pri čemu je u jednom slučaju zrakoplov prilikom slijetanja prošao samo šest metara blizu drona. Kako bi uveli malo reda na ovo tržište, britanski Civil Aviation Authority (CAA) objavio je nova pravila za vlasnike ovakvih letjelica, tzv. 'dronecode', a onima koji ih ne budu poštovali prijeti zatvorska kazna od čak pet godina. Prema tim pravilima, vlasnici ovakvih letjelica uvijek moraju imati 'na oku' svoje dronove i moraju ih držati najmanje 50 metara od ljudi, vozila i zgrada, odnosno ne smiju se približavati bliže od 150 metara događajima s velikim brojem ljudi. No, pitanje je koliko će se ljudi pridržavati ovakvih pravila jer mnogi niti ne shvaćaju kakvu opasnost njihove letjelice predstavljaju te će dio ljudi, zbog nepažnje ili kako bi snimili što bolju i atraktivniju fotografiju zrakoplova iz blizine, zanemariti sva sigurnosna pravila i približiti svoju letjelicu zrakoplovu na samo nekoliko metara. Neki stručnjaci upozoravaju i na scenarije u kojima bi takve letjelice mogle nositi eksploziv s kojim bi mogli napasti zrakoplove, aerodrome, mjesta javnog okupljanja ili čak izvršiti atentat – npr. dron koji je pao u dvorište Bijele kuće izazvao je veliku paniku među Obaminim osiguranjem, a iako se pokazalo kako je letjelica tu slučajno zalutala, pitanje je što bi bilo da je nosila bombu.

Ometaju gašenje požara: Kanaderi prizemljeni zbog dronova

Koliko su dronovi opasni saznala je i jedna Amerikanka iz Seattlea kojoj je dron, nad kojim je vlasnik izgubio kontrolu, nakon što je udario u zgradu – pao na glavu i onesvijestio je. Ovo su samo neki primjeri opasnosti koje predstavljaju ovakvi uređaji, a s obzirom na sve veći broj vlasnika dronova, u budućnosti možemo očekivati nove incidente. Zbog toga neoprezne vlasnike bespilotnih letjelica treba zaustaviti dok ne bude prekasno, odnosno dok ne počnu stradavati ljudi – rješenje za to nalazi se u zakonskoj regulaciji, ali i edukaciji korisnika. Jedan od koraka napravili su i proizvođači bespilotnih letjelica te sve više njihovih uređaja ima opciju geo-fencinga, odnosno softver koji im zabranjuje previsok let i prilazak određenim područjima i zonama poput aerodromima, Bijele kuće itd. 

Izvor: Standard

Foto: AFP