Povećanje razine digitalne zrelosti 10 posto hrvatskih osnovnih i srednjih škola glavni je rezultat uspješno završenog pilot projekta „e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola“ kojeg je Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET započela s partnerima 2015. godine.
Uvođenje adekvatne IKT infrastrukture i opreme u 151 hrvatsku školu, razvoj digitalnih sadržaja, e-Usluga i alata za nastavne i poslove procese, kao i sustavna edukacija omogućili su redovito korištenje tehnologije u učenju i poučavanju te povećanje digitalne kompetencije odgojno-obrazovnih djelatnika u školama.
Projekt je obuhvatio više od 7000 nastavnika i preko 23 000 učenika. Važnost pilot projekta e-Škole, kao najznačajnijeg projekta u području obrazovanja u Republici Hrvatskoj u protekle tri godine, prepoznala je i Europska unija koja je kroz svoje fondove sufinancirala 85 % ovog projekta vrijednog gotovo 307 milijuna kuna. CARNET, u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja, trenutačno priprema drugu fazu projekta kojom planira obuhvatiti sve osnovne i srednje škole u RH. Vrijednost druge faze projekta procjenjuje se na milijardu i 300 milijuna kuna.
Drugom fazom projekta u razdoblju od 2019. do 2022. planiramo digitalno transformirati nastavne i poslovne procese u preostalih 1200 osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj. Projekt prati međunarodne trendove u primjeni informacijsko-komunikacijske tehnologije u obrazovanju te se oslanja na najbolje svjetske prakse i politike korištenja IKT-a u razvoju i unapređivanju obrazovanja, izjavila je na predstavljanju rezultata projekta zamjenica ravnatelja CARNET-a i voditeljica projekta Andrijana Prskalo Maček.
Istaknula je kako povratne informacije s terena govore kako škole ulaganje u opremu smatraju dobrom investicijom, pogotovo u pametne ekrane i tablete koje učenici i profesori mogu koristiti u svakodnevnom radu. No, napomenula je kako će se tek s početkom ove školske godine pokazati kako će točno škole koristiti tu opremu.
Informacije s terena i iz istraživanja govore da smo na dobrom putu da postignemo digitalnu transformaciju škola, dodala je na kraju Prskalo Maček.
Značajni porast digitalne zrelosti škola
Od početka provedbe do danas, škole koje su uključene u pilot projekt značajno su napredovale u primjeni digitalnih tehnologija. Okvir za digitalnu zrelost škola, izrađen u suradnji sa stručnjacima Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu, definirao je pet područja i pet razina digitalne zrelosti škola te je predstavljao temelj za vanjsko vrednovanje digitalne zrelosti.
U listopadu 2016. godine provedeno je početno vanjsko vrednovanje digitalne zrelosti koje je pokazalo kako su na skali od 1 (digitalno neosviještene škole) do 5 (digitalno zrele škole), naše škole u prosjeku na razini 2, odnosno u kategoriji digitalnih početnica. Nakon 18 mjeseci provođenja projekta, promatrajući ukupnu razinu, čak 93 % škola uključenih u pilot projekt sada se nalazi na razini digitalno osposobljenih (razina 3) odnosno digitalno naprednih (razina 4) škola.
Pozitivne trendove među učenicima i nastavnicima vezane uz motivaciju te korištenje IKT-a u učenju i poučavanju pokazalo je i znanstveno istraživanje učinaka provedbe pilot projekta e-Škole koje je proveo Centar za primijenjenu psihologiju Filozofskoga fakulteta sveučilišta u Rijeci.
Za dobar dio tog napretka u digitalnoj zrelosti svakako su zaslužne i brojne edukacije održane u sklopu CARNET-ovog projekta. Riječ je o preko 1900 radionica, e-tečajeva i webinara koji su održani s ciljem podizanja razine digitalnih kompetencija nastavnika, ravnatelja, stručnih suradnika i administrativnog osoblja te kako bi se osiguralo svrhovito korištenje IKT-a u nastavi i poslovnim procesima škola. Više od 7000 jedinstvenih korisnika pohađalo je barem jedan od ponuđenih sadržaja obrazovanja, što je više od 90 posto nastavnika i školskog osoblja koji su uključeni u pilot projekt. Uzme li se u obzir da ukupan broj dolazaka na obrazovne sadržaje iznosi gotovo 45 000, svaki je polaznik u prosjeku pohađao 6,4 ponuđenih obrazovnih sadržaja.
Pet gradova - Varaždin, Zagreb, Osijek, Rijeka i Split u sklopu provedbe projekta dobili su i moderne regionalne obrazovne centre (ROC-ove). Riječ je multifunkcionalnim i tehnološko-inovativnim prostorima namijenjenima obrazovnim aktivnostima u sklopu škola, ali i za edukativna događanja u organizaciji lokalnih zajednica, što je dodana vrijednost projekta e-Škole.
Ovaj je projekt otvorio mnoga važna pitanja, ali i ponudio neke odgovore. No, to je samo početak. Procjena je Europske komisije da će 65 posto današnjih prvašića u budućnosti raditi na poslovima koji danas ne postoje, istaknula je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak te dodala: Zalažem se da uključimo sve škole u Hrvatskoj u proces digitalne transformacije, a ne samo 65% škola. Na nama je svima da osmislimo takav projekt i osiguramo sredstva.
Nastavila je kako je ovaj projekt povezan s drugim projektima kojima se želi unaprijediti obrazovanje u Hrvatskoj. Prije svega s uvođenjem obavezne nastave informatike i promjenom kurikuluma informatike po cijeloj vertikali.
Ne samo da informatiku činimo obaveznom, već smo naglasak stavili na rješavanje problema, aspekt sigurnosti na internetu, istaknula je ministrica Divjak.
Podsjetila je da projekt eŠkole ne znači samo digitalnu transformaciju škola nego i svih dionika koji su vezani uz škole.
Na ovom se projektu radilo godinama i to ne smijemo zaboraviti. Kontinuitet i unaprijeđenje. Svatko mora dati svoj doprinos, koliko može, ali nemamo taj luksuz da neke stvari krenemo raditi ispočetka. Rezultati ovog projekta pokazuju da se na njemu može i dalje graditi. Dobro vođena reforma obrazovanja mora biti sveobuhvatna, ali i svi trebaju doprinijeti zajedničkom cilju - da učenici nauče učiti i rješavati probleme i da se znaju suočiti s izazovima koje pred njih stavlja 21. stoljeće, rekla je na kraju ministrica Divjak.
Moderna oprema i brojni digitalni sadržaji
Uz 12 340 različitih vrsta računala (hibridna računala, tableti, laptopi, stolna računala) za nastavnike, ravnatelje, administrativno osoblje i učenike, sve škole uključene u pilot projekt opremljene su i kvalitetnom mrežom te bežičnim internetom.
Uz novu opremu, 151 pilot škola osposobljena je i za primjenu modernijeg poučavanja zahvaljujući mnoštvu novih sadržaja i mogućnosti kao što su digitalni obrazovni sadržaji (DOS) koji prate kurikulum nastavnih predmeta matematike, fizike, kemije i biologije za 7. i 8. razrede osnovnih te 1. i 2. razrede srednjih škola. DOS-ovi, njih preko 100, pohranjeno je u repozitorij digitalnih sadržaja (Edutorij) koji nastavnicima, učenicima i školama pruža centralizirano pretraživanje i pristup obrazovnim materijalima objavljenim na različitim internetskim stranicama, a ujedno nastavnicima i izdavačima služi i kao mjesto za objavu vlastitih digitalnih nastavnih materijala.
Kroz projekt je izrađeno i 240 scenarija poučavanja koji prvenstveno pomažu nastavnicima da se kvalitetnije pripreme za integraciju digitalnih obrazovnih materijala i alata u svoje obrazovne prakse. Unaprijeđen je i e-Laboratorij kao centralno mjesto za istraživanje, testiranje i selekciju digitalnih alata, a proširena je i lista E-lektira.
Brojne e-Usluge i alati za kvalitetnije poslovanje škola
Kroz provedbu pilot projekta e-Škole razvijeno je više e-Usluga i alata koji omogućuju transparentnije, jednostavnije i ekonomičnije poslovanje te pružaju podršku obrazovnim procesima u školi. Jedna od tih usluga je sustav informatizacije poslovanja ustanova (SIPU) - centralizirani, jedinstveni i standardizirani sustav za informatizaciju poslovanja i praćenja poslovnih procesa u školama čiji je cilj omogućiti brzu i jednostavnu komunikaciju i razmjenu podataka između škole, agencija, osnivača, nadležnih ministarstava i ostalih dionika projekta. Kroz sustav za upravljanje učionicom (CMS) nastoji se pružiti kvalitetno okruženje za učenje te povećati efikasnost (učinkovitost) poučavanja. Svojim funkcionalnostima ovaj sustav nastavnicima omogućuje istovremeni uvid u aktivnosti svih učenika, interakciju s učenikom kroz komunikacijske i kolaboracijske elemente, provjeru znanja i slično.
Kroz projekt uveden je i informacijski sustav za analitiku učenja i rudarenje obrazovnih podataka koji obuhvaća mjerenje, sakupljanje, analizu i izvještavanje o podacima o učenicima i njihovim kontekstima u svrhu razumijevanja učenja i okoline u kojoj se učenje događa. Sustav za praćenje uvjeta rada u školi (Aero) pomoću senzora i pametnog upravljanja prati uvjete rada mikroklime u školama kako bi se osigurali optimalni radni uvjeti a aplikacija za organizaciju i praćenje edukacije (EMA) koja služi kao središnje mjesto za prijavu svih korisnika projekta na edukacije organizirane u okviru projekta.
A da neće sve stati samo na pilot projektu, potvrdio je i ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, koji je istaknuo kako je cilj da se što više iskoriste europska sredstva koja su na raspolaganju Hrvatskoj za ulaganje u obrazovanje i školstvo.
Od dostupnih nam 13 milijardi kuna iz europskih fondova, čak ćemo 3 milijarde kuna usmjeriti u obrazovanje. Tim novcem želimo ne samo unaprijediti sustav, već i promijeniti način razmišljanja naših učenika, rekao je ministar Pavić te najavio dodatno ulaganje u znanost: Napravit ćemo natječaj za popularizaciju znanosti na koji će se moći javiti udruge, ali i ustanove, a kroz koji ćemo uložiti milimalno 100 milijuna kuna u jedan takav projekt. Želimo djeci približiti znanost i pružiti vještine kako bi bili konkurentniji na tržištu rada.
