Plavo svjetlo je svuda oko vas. Sunce zrači plavo svjetlo. Isto tako fluorescentne i žarulje sa žarnom niti, mobilni telefoni, zasloni računala i televizori.

Prvo treba razumjeti što je plavo svjetlo. Vidljiva svjetlost čini 50 posto sunčevog spektra i, kao što ime govori, to je jedini dio svjetlosti koji ljudsko oko može detektirati. Plava traka ovog vidljivog spektra ima posebno visoku razinu energije.

Što je valna duljina duža, to manje energije prenosi. Plavo svjetlo ima vrlo kratke valove visoke energije.

Koji su rizici izloženosti plavoj svjetlosti?

Plavo svjetlo mobitela (Foto: Getty Images) Želite se dobro naspavati? Pobrinite se da u prostoriji nema plavog svjetla

Sve je više dokaza da plavo svjetlo može imati štetan učinak na kožu i oči te poremetiti cirkadijalni ritam (vaš unutarnji sat). Obično su se studije koje istražuju utjecaj sunčevog zračenja na kožu fokusirale na ultraljubičasto zračenje, posebice UVB, koje je odgovorno za opekline.

Najčešći zabilježeni učinak izloženosti plavoj svjetlosti je značajno povećanje reaktivnih kisikovih vrsta (RKV), visoko reaktivnih kemikalija koje nastaju iz kisika. Previše RKV-a može oštetiti vašu DNK i ključne enzime poput onih odgovornih za popravak DNK, povećavajući rizik od raka.

Istraživanje koje je proveo tim britanskih znanstvenika pokazalo je da plavo svjetlo može izazvati pigmentaciju (tamnjenje) na različitim tipovima kože, piše u članku za The Conversation Karl Lawrence, znanstvenik na postdoktorskom studiju na King's Collegeu u Londonu i jedan od članova navedenog tima britanskih znanstvenika.

Iako mnogi ljudi duboku preplanulost smatraju poželjnom osobinom, ona je pokazatelj oštećenja kože i RKV-a. Drugi znanstvenici su otkrili da preplanulost kože od vidljive svjetlosti (koja uključuje plavo svjetlo) ima tamniju pigmentaciju koja je trajala dulje u usporedbi s izlaganjem ultraljubičastom zračenju.

Naše su studije također pokazale da plava svjetlost može aktivirati gene povezane s upalom i fotostarenjem (oštećenje kože). Nekoliko studija je pokazalo da tipične kreme za sunčanje ne sprječavaju oštećenje plave i vidljive svjetlosti, kaže Lawrence.

Iako se čini da je plava svjetlost manje moćna od ultraljubičastog zračenja, to se može objasniti relativno većim količinama plave svjetlosti koje dopiru do Zemlje. UVR čini oko 5 posto sunčevog zračenja u Velikoj Britaniji u podne u ljeto. Plavo svjetlo čini oko tri puta više, odnosno 15 posto, pojašnjava Lawrence.

Korisni učinci

Postoje i neki korisni učinci plave svjetlosti. Koristi se za liječenje kožnih stanja uključujući ekcem, naširoko se koristi u fotodinamičkoj terapiji, koja se koristi za liječenje niza kožnih stanja, od akni do raka, te pospješuje zacjeljivanje rana. Ali štetni učinci plave svjetlosti vjerojatno će nadmašiti pozitivne učinke za zdrave ljude, napominje Lawrence.

Plavo svjetlo može oštetiti kožu, ali je manje jasno koji su izvori plave svjetlosti štetni za ljude. Plavo svjetlo a ekrana odgovorno je za djelić doza plavog svjetla koje dobivamo. Istraživanje je pokazalo da zasloni s uređaja mogu povećati proizvodnju RKV-a.

Međutim, studija njemačkog proizvođača njege kože Biersdorf otkrila je da je cjelotjedno izlaganje plavoj svjetlosti s ekrana na udaljenosti od 30 cm jednako samo jednoj minuti podnevnog ljetnog sunca u Hamburgu u Njemačkoj, ističe Lawrence.

Druga studija pokazala je da je plava svjetlost sa zaslona 100-1000 puta manje intenzivna od plave svjetlosti sunca. Plava svjetlost sa zaslona nije uspjela pokrenuti melazmu, koja uzrokuje mrlje diskoloracije kože, kod pacijenata koji imaju to stanje.

Istina je da provodimo više vremena ispred ekrana nego ikad prije, ali iako ekrani mogu uzrokovati određenu štetu, ona je neznatna u usporedbi s izlaganjem suncu, piše Lawrence.

Treba standardizirati testiranja zaštite od plave svjetlosti

Plavo svjetlo mobitela (Foto: Getty Images) "Noćne postavke" na pametnim telefonima zapravo više štete nego što koriste?

Kozmetička industrija počela je razvijati širok raspon proizvoda za njegu kože za koje robne marke tvrde da sprječavaju oštećenje plavog svjetla. Međutim, ne postoji reguliran ili standardiziran test za procjenu sposobnosti proizvoda da spriječi oštećenje plavog svjetla, napominje Lawrence.

Tvrtke provode znanstvena ispitivanja ovih proizvoda. Ali u svom radu mogu koristiti bilo koji broj ocjena. Ovo se uvelike razlikuje od propisa o kremama za sunčanje koji tvrde da sadrže zaštitni faktor. Testiranje zaštitnog faktora usko je regulirano od strane Međunarodne organizacije za standardizaciju (ISO). Svi proizvodi koji tvrde da sadrže zaštitni faktor prolaze identičan režim testiranja.

Nedostatak propisa za tvrdnje o plavom svjetlu onemogućuje potrošačima da donose informirane odluke o razini ponuđene zaštite i razlikama između proizvoda. Ovaj nedostatak propisa vjerojatno neće biti opasan za potrošače, ali korist od proizvoda može biti ograničena, ističe Lawrence.

Tradicionalni proizvodi za fotozaštitnu zaštitu (kao što su kreme za sunčanje) obično vas ne štite od oštećenja plavog svjetla. To je ohrabrujuće što industrija njege kože pokušava riješiti ovu potrebu. No, ključno je da vlade poduzmu sljedeći korak u procesu i razviju standardizirano testiranje za cijelu industriju, poručuje na kraju Lawrence.

Izvor: The Conversation

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju