Australski znanstvenici istražili pronađenu lubanju pretpovijesne "divovske guske": Daleko je od uobičajene

"Divovska guska" težila je oko 230 kilograma, pet puta više od današnjeg velikog kazuara.

Hina | 04.06.2024. / 13:36

Ilustracija kako je izgledala Genyornis newtoni (Foto: Jacob C. Blokland/Flinders University)

Istraživači u Australiji otkrili su lubanju za koju tvrde da pripada „divovskoj i karizmatskoj ptici megafaune” tog kontinenta koja je izumrla prije nekoliko desetaka tisuća godina, usporedivši ju s današnjim guskama. 

Znanstvenici sveučilišta Flinders u Adelaideu rekli su da su fosili pronađeni 2019. u koritu jezera Callabonna u udaljenoj regiji smještenoj oko 600 kilometara sjeverno od Adelaidea. 

Lubanja je omogućila znanstvenicima da prikažu kako je izgledala vrsta divovske ptice Genyornis Newtoni. Pronađena je uz gotovo u potpunosti očuvane fosile tijela, čime se moglo potvrditi da pripada toj vrsti, stoji u priopćenju sveučilišta objavljenom u utorak. 

Znanstvenici smatraju kako je ta ptica, nekoć raširena u australskim divljinama, izumrla prije otprilike 45 tisuća godina. 

Prvi primjerak lubanje te vrste otkriven je 1913., no znanstvenici ju tada nisu mogli rekonstruirati jer je bila teško oštećena, napisali su glavna znanstvenica Phoebe McInerney i njezini suradnici u članku koji je u ponedjeljak objavljen u časopisu Historical Biology. 

Novootkrivena lubanja omogućila je istraživačima da dedukcijom dođu do zaključka da je težila oko 230 kilograma, pet puta više od australskog velikog kazuara, velike ptice srodne emuu i noju koja također ne leti. 

Lubanja Genyornis Newtonija je „daleko od uobičajenog”, tvrde istraživači. 

On je imao "visoku i pokretnu gornju čeljust poput papige, ali oblik je bio sličniji onom kod guske, zatim širok kljun, snažan ugriz i sposobnost drobljenja mekih biljaka i voća na nepcu", rekla je McInerney.

Iako je teško pratiti evolucijsko porijeklo te megavrste, nova lubanja omogućila je znanstvenicima da zaključe kako je ona u srži „divovska guska”, rekla je znanstvenica. 

Njezin tim otkrio je i da su divovske ptice imale „nekoliko neobičnih adaptacija za vodena staništa” poput zaštite ušiju i grla od ulaska vode pri zaronu. 
 

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti