Nova velika kohortna studija izraelskih znanstvenika pokazala je da je u odraslih pacijenata koji su preživjeli hospitalizaciju zbog COVID-a, rizik od smrti unutar dvije godine znatno veći u odnosu na njihove vršnjake koji nisu bili zaraženi koronavirusom. Rezultate su objavili u časopisu International Journal of Infectious Diseases.
Na temelju elektroničkih zdravstvenih kartona jedne od najvećih zdravstvenih organizacija u Izraelu, Clalit Health Services, istraživači su pratili 16.445 parova u dobi od 40 godina naviše. U jednoj su grupi bili pacijenti hospitalizirani zbog COVID-a između ožujka 2020. i prosinca 2021. i preživjeli su najmanje 30 dana nakon otpusta, a u drugoj osobe koje se nisu zarazile koronavirusom.
Za potrebe istraživanja znanstvenici su svakog zaraženog pacijenta, usporedbe radi "uparili" prema dobi, spolu i komorbiditetima s osobom koja se nije zarazila ovom virusnom bolešću.
Pokazalo se da je rizik od smrtnog ishoda unutar dvije godine nakon otpusta iz bolnice bio za 69 posto veći među preživjelim pacijentima u odnosu na njihove vršnjake koji nisu bili zaraženi koronavirusom.
Smrtnost od svih uzroka iznosila je 4,91 slučajeva na 1000 osoba među preživjelima od COVID-a, u usporedbi s 2,63 u kontrolnoj skupini.
U grupi hospitaliziranih u dobi od 40 do 64 godine uočen je više nego dvostruko veći rizik od smrtnog ishoda u odnosu na nezaražene sudionike istraživanja iste životne dobi, a kod mlađih odraslih osoba utjecaj je bio relativan.
Rizik od smrtnog ishoda dodatno su povećala višestruka kronična zdravstvena stanja, poput raka, zatajenja srca i bolesti bubrega.
Čini se da cijepljenje pruža znatnu zaštitu za odrasle osobe u srednjoj životnoj dobi, osobito ako otprije boluju od određenih bolesti. Dvije ili više primljenih doza cjepiva protiv Covida izraelski su znanstvenici povezali s manjim rizikom od smrtnosti za 48 posto u grupi ljudi u dobi od 40 do 64 godine.
Povezanost je bila slabija i nije bila statistički znatna među odraslima u dobi od 65 i više godina.
Nalazi ukazuju na potrebu za preventivnim strategijama i ciljanim praćenjem prethodno hospitaliziranih pacijenata, napominju autori te dodaju da se pritom posebna pozornost treba posvetiti kardiovaskularnim, bubrežnim i onkološkim komplikacijama koje se mogu pojaviti ili pogoršati nakon teškog oblika zaraze COVID-om 19.
