U Hrvatskoj oko 80 tisuća pacijenata živi s posljedicama moždanog udara, a oko 26 tisuća ima govorno-jezične teškoće tipa afazije te treba pomoć logopeda kojih nedostaje i u bolnicama i u domovima zdravlja, kaže predsjednica Hrvatskog logopedskog društva Karolina Lice.
Afazija je stečeni jezični poremećaj koji se najčešće javlja nakon moždanog udara, a obilježja su teškoće u jezičnom razumijevanju, jezičnom izražavanju, čitanju, pisanju i računanju. Osoba s afazijom može imati sve navedene teškoće istovremeno, istog ili različitog stupnja ili se teškoće mogu očitovati u samo nekoj od navedenih domena.
Pojavnost simptoma ovisi o težini moždanog udara i mjestu lezije u mozgu, odnosno o tome koliko su regije mozga zadužene za jezične sposobnosti zahvaćene moždanim udarom. Uzrok afazije osim moždanog udara može biti i tumor mozga, traume glave, infekcije i demencije.
Osim gubitka ili smanjene sposobnosti uporabe jezičnih vještina, afazija utječe i na svakodnevni život pojedinca i njegove obitelji u širem smislu.Osobe s afazijom suočavaju se s gubitkom samostalnosti, promjenom uloga, nemogućnošću povratka na svoje radno mjesto te osjećajem bespomoćnosti, izoliranosti i frustracije, rečeno je na događaju "Moja priča" u organizaciji Edukacijsko rehabilitacijskog fakulteta i Hrvatskog logopedskog društva, povodom mjeseca svjesnosti o afaziji koji se obilježava u lipnju.
Samo 7 posto logopeda provodi terapiju afazije
U dijagnostici i rehabilitaciji afazije ključnu ulogu ima logoped. Optimalno vrijeme započinjanja logopedske terapije za svakoga pacijenta je različito, ali je važno da se to optimalno vrijeme ne propusti, kaže Karolina Lice.
Dodaje da je logopedska terapija dostupna svim osiguranicima HZZO-a preko uputnice od najranijih dana oporavka i to već na kliničkim odjelima u bolnicama tijekom prvih dana liječenja, a kasnije se logopedska terapija nastavlja u rehabilitacijskim ustanovama ili ambulantno u poliklinikama, često i godinama nakon preboljenog moždanog udara.
Lice kaže da je u Hrvatskoj trenutačno zaposleno oko 1100 logopeda od kojih je od 35 do 40 posto zaposleno u zdravstvenom sustavu. Od tih 40-ak posto logopeda u zdravstvu svega oko pet do sedam posto logopeda provodi logopedsku terapiju afazije nakon moždanog udara, i drugih bolesti, kaže.
Dodaje da ta brojka logopeda u radu s odraslima nije dostatna.
Oko 12 do 13 tisuća osoba godišnje u Hrvatskoj doživi moždani udar, a oko 80 tisuća pacijenata živi s posljedicama nakon moždanog udara, od kojih barem 1/3 oboljelih ima i govorno-jezične teškoće tipa afazije te treba logopedsku terapiju, ne samo u akutnoj fazi bolesti već i u kroničnoj godini nakon moždanog udara. Trenutačno posebno nedostaje logopeda na jedinicama intenzivnog liječenja u bolnicama i logopeda u domovima zdravlja, kaže.
Ponegdje nema ni jednog logopeda koji se bavi afazijom
Dodatni je problem što logopedska terapija afazije trenutačno nije dostupna u svim gradovima Hrvatske te se provodi uglavnom tamo gdje postoje zdravstvene ustanove kao što su bolnice, toplice, poliklinike ili privatni logopedski kabineti u kojima se logopedi bave i odraslima.
Lice kaže da od ukupnog broja logopeda u zdravstvenom sustavu gdje odrasli pacijenti najčešće dobivaju logopedsku uslugu, čak oko 50 posto ih je zaposleno na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije, dok u nekim županijama ili regijama ili otocima nije dostupan niti jedan.
Kao pozitivno Lice ističe da je prema nacrtu nove Mreže javnozdravstvene službe iz 2024. godine, Ministarstvo zdravstva predvidjelo zapošljavanje 135 logopeda u domovima zdravlja diljem Hrvatske.
Cilj ove inicijative je poboljšati dostupnost logopedskih usluga na primarnoj razini zdravstvene zaštite, posebno za odrasle osobe s afazijom i drugim stečenim komunikacijskim poremećajima u odrasloj dobi.
Zapošljavanje logopeda u domovima zdravlja, pridonijet će povećanju dostupnosti logopedskih usluga osobama s afazijom u većini gradova, a trenutačno je u procesu realizacija ovoga plana MZ-a u lokalnim zajednicama, kaže.
Podsjeća i da je trenutačno u postupku donošenje Zakona o logopedskoj djelatnosti koji će definirati kompetencije, kvalifikacije i uvjete potrebne za obavljanje logopedske djelatnosti. Prijedlog Zakona o logopedskoj djelatnosti prošao prvo čitanje, a uskoro se očekuje upućivanje konačnog prijedloga zakona u daljnju saborsku proceduru.
Ovaj zakon je ključan za osiguravanje standarda u obrazovanju logopeda, njihovom profesionalnom razvoju, ali i za standardizaciju logopedskih usluga, unaprjeđenje kvalitete i načina rada logopeda kako bi se osiguralo da krajnji korisnik logopedskih usluga pa tako i osobe s afazijom, dobiju pravovremenu uslugu kompetentnog stručnjaka u svim regijama, objašnjava Lice.
Logopedska terapija afazije u kući nedostupna preko uputnice
Kaže i da postoji velika potreba za uslugom logopedske terapije u kući za osobe s afazijom koje zbog otežanog kretanja ili potpune nemogućnosti u kretanju ne mogu nastaviti logopedsku terapiju ambulantno nakon otpusta iz bolnice ili rehabilitacijske ustanove.
Logopedska terapija u kući trenutačno ne postoji kao javno dostupna zdravstvena usluga koju osobe s afazijom mogu ostvariti preko HZZO-a, odnosno na uputnicu. Logopedsku terapiju u kući provode neki logopedi zaposleni u privatnim logopedskim kabinetima koji tu uslugu imaju u svojoj ponudi. U tom slučaju logopedska usluga u kući se plaća.
Trenutačno Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Poliklinika SUVAG, Hrvatsko logopedsko društvo intenzivno rade kako bi se ovaj problem riješio i kako bi ova vrsta logopedske usluge bila uvedena kao javno dostupna zdravstvena usluga ostvarena preko uputnice, a u okviru dispanzera za mentalno zdravlje ili u okviru rada logopeda na primarnoj razini zdravstvene zaštite tj. u domovima zdravlja, objašnjava.
Lice kaže i da se ove godine logopedska terapija u kući provodi u Zagrebu preko aktualnog projekta Poliklinike SUVAG pod nazivom "Logopedska terapija u kući za osobe nakon moždanog udara" koji financira Grad.
U projekt je uključeno 18 osoba nakon moždanog udara s područja Zagreba koje zbog zdravstvenih razloga i teškoća u kretanju ne mogu dolaziti na ambulantnu logopedsku terapiju, a imaju komunikacijske teškoće, jezično-govorne teškoće i/ili teškoće gutanja nastale kao posljedica moždanog.
Ovim projektom želi se osigurati dostupnost logopedskih usluga i omogućiti jednaka prava svima. U okviru projekta logoped pruža svoje usluge osobama s afazijom, ali i njihovim obiteljima kroz edukaciju, savjetovanje i podršku, kaže Lice.
