Znanstvenice Instituta Ruđer Bošković (IRB) prve su u svijetu dešifrirale gene rijetkog riječnog nametnika kukaša Dentitruncus truttae koji koji živi u crijevima riba u rijeci Krki i pritom otkrile gene koji bi mogli biti ključni u borbi protiv zagađenja teškim metalima.
Iako na prvi pogled neugledni nametnici kukaši imaju nevjerojatnu sposobnost "usisavanja" metala poput olova, žive ili kadmija iz svojeg okoliša kroz stijenku crijeva riba, ističe se u priopćenju IRB-a.
Zahvaljujući toj sposobnosti, ova vrsta došla je u središte pažnje znanstvenica s Instituta koje su po prvi puta dešifrirale skup svih aktivnih gena ove vrste i među njima pronašle one koji im pomažu u vezanju metala.
Time su pojasnile kako bi ovaj organizam potencijalno mogao preživjeti visoke koncentracije toksičnih metala, a možda čak i zaštititi svojeg ribljeg domaćina u zagađenom okolišu, dodaje se.
Znanstvena zajednica već dulje zna da kukaši mogu 'usisati' metale iz okoliša i nakupljati ih u svojim tkivima, no mehanizam tog procesa bio je potpuna nepoznanica, objasnila je prva autorica na radu Sara Šariri, doktorandica u Laboratoriju za biološke učinke metala Zavoda za istraživanje mora i okoliša na IRB-u.
Naš je rad prvi korak prema razumijevanju kako kukaši to točno rade i zašto su toliko uspješni u tome, dodala je.
Iznimno važan znanstveni iskorak
Budući da su genom i transkriptom do sada objavljeni samo za jednu jedinu vrstu kukaša od njih gotovo 1300, rezultati ovog istraživanja predstavljaju iznimno važan znanstveni iskorak.
Osim što ovakva istraživanja produbljuju razumijevanje evolucijske biologije parazita, ona otvaraju mogućnosti razvoja molekularnih alata u budućnosti, primjerice, testova koji mjere aktivaciju specifičnih gena nametnika u kontaminiranim vodama, poput qPCR panela koji će kroz promjene u ekspresiji specifičnih gena ovog nametnika ukazati na uvjete povišene izloženosti metalima.
Ovi podaci pružaju temelj za daljnja istraživanja borbe organizama s unosom metala, a upravo je naša grupa među rijetkima u svijetu koja je uvela kukaše kao pokazatelje stanja okoliša i prepoznata je u području okolišne parazitologije, rekla je doktorica Vlatka Filipović, dopisna autorica na radu iz Laboratorija za biološke učinke metala.
Kako je pojasnila, ovim otkrićem otvoreno je novo zanimljivo znanstveno poglavlje jer se sada postavlja i novo pitanje: Ako kukaši ovim mehanizmima štite ribu domaćina od povišenog unosa metala, možemo li nametnike uvijek gledati samo u lošem svijetlu?
U eri kada su klimatske promjene i onečišćenje vode među najvećim globalnim prijetnjama, nametnici poput kukaša mogli bi igrati neočekivanu ulogu u nadzoru stanja okoliša, a njihova sposobnost da ne samo prežive, već i zaštite ribu domaćina od prekomjerne izloženosti metalima, sugerira na fascinantnu biološku otpornost, ali i još neistraženi potencijal za primjenu u zaštiti prirode, poručuju s IRB-a.
