Opsežna studija ljudskih bolesti koja seže unatrag 37. 000 godina identificirala je štetne bakterije, viruse i parazite koji muče ljude tisućljećima, pronašavši prve dokaze o bakteriji kuge prije otprilike 5500 godina.
Studija je mapirala cijeli katalog zaraznih bolesti analizirajući DNK kostiju i zuba 1313 ljudi koji su živjeli diljem Europe i Azije (Euroazije) od ranog kamenog doba, prije otprilike 12. 500 godina, do prije otprilike 200 godina - s najstarijim uzorkom koji datira još od prije 37. 000 godina.
Istraživači su otkrili da najraniji dokazi o zoonotskim bolestima - bolestima koje se prenose sa životinja na ljude - datiraju prije otprilike 6500 godina, a sve su rašireniji oko 1500 godina kasnije.
Dugo smo sumnjali da je prijelaz na poljoprivredu i stočarstvo otvorio vrata novom dobu bolesti - sada nam DNK pokazuje da se to dogodilo prije najmanje 6500 godina, rekao je profesor Eske Willerslev sa Sveučilišta u Cambridgeu i Kopenhagenu.
Ove infekcije nisu samo uzrokovale bolest - možda su pridonijele kolapsu populacije, migraciji i genetskoj prilagodbi, dodao je.
Studija je otkrila najstariji genetski trag Yersinije pestis, bakterije kuge, u uzorku koji datira od prije 5500 godina. Procjenjuje se da je od kuge pomrlo između jedne četvrtine i polovice europskog stanovništva tijekom srednjeg vijeka.
To je jednostavno najstariji primjer kuge koji smo do sada vidjeli, rekao je Frederik Seersholm sa Sveučilišta u Kopenhagenu.
Kada pogledate ovo otkriće, zaista možete vidjeti kako se kuga s vremenom razvijala prema verziji koju poznajemo iz 'Crne smrti' - pandemije kuge koja je pogodila Europu 1346.-1353. i na nekim mjestima ubila do 40 posto stanovništva.
Također su pronađeni tragovi difterije stari 11.000 godina, hepatitisa B stari 9 800 godina i malarije stari 4 200 godina. Ukupno su istraživači identificirali 214 poznatih ljudskih patogena kod pretpovijesnih ljudi iz Euroazije.
Studija je objavljena u srijedu u časopisu Nature.
Profesorica Astrid Iversen sa Sveučilišta u Oxfordu rekla je da su zoonoze postale pravi problem prije otprilike 5 000 godina.
Zoonoze su prvi put postale veliki problem za ljude kada smo počeli držati životinje zajedno u velikim stadima i živjeti blizu tih životinja, rekla je Iversen.
To je značilo da su se životinje lakše mogle zaraziti i da se povećao rizik da zaraze ljude, dodala je.
Autor Martin Sikora sa Sveučilišta u Kopenhagenu rekao je da nam razumijevanje toga kako su se bolesti razvijale u prošlosti "može pomoći da se pripremimo za budućnost".
Willerslev se slaže, rekavši da mapiranje drevnih bolesti može pomoći u razvoju današnjih cjepiva.
Možete vidjeti kada su virus i bakterija mutirali, kako su mutirali, koliko se brzo genom promijenio - i koje se mutacije čine posebno značajnima, rekao je Willerslev. A mutacije koje su bile uspješne u prošlosti vjerojatno će se ponovno pojaviti, objasnio je.
