Globalno bi se zagrijavanje moglo zadržati na nešto ispod 2 stupnja Celzija ako se sve klimatske obveze zemalja provedu "u cijelosti i na vrijeme", objavili su znanstvenici.
Analiza koju su predvodili australski znanstvenici ispitala je učinak obećanja o mjerama za suzbijanje emisija do 2030. i koje su dugoročno zemlje i sektori dali prije kraja klimatskog samita COP26 u Glasgowu u studenom.
Računalni modeli pokazali su da bi se, ako se sve obveze ispune, porast temperature mogao ograničiti na najviše 1,9 do 2 stupnja Celzija.
No, članak, objavljen u časopisu Nature, upozorava da je potrebno hitnije mjere poduzeti da se zatopljenje zaustavi do granica koje su zemlje dogovorile Pariškim sporazumom iz 2015. kako bi izbjegle najopasnije posljedice klimatskih promjena.
Obećanja o smanjenju emisija stakleničkih plinova donesena do kraja pregovora na COP26 pružaju samo 6-10 posto izgleda za obuzdavanje zagrijavanja na 1,5 stupnjeva Celzija.
Svijet već bilježi sve veće poplave, oluje, toplinske valove i požare kao rezultat klimatskih promjena, a nakon zatopljenja od 1,5 stupnja očekuju se ekstremnije vremenske prilike, štete na usjevima i gubici ključnih sustava poput koraljnih grebena.
Ograničavanje zagrijavanja ne samo na "nešto ispod" 2 stupnja, već i na pariške ciljeve od "znatno ispod" 2 ili na 1,5 stupnjeva "hitno zahtijeva politike i akcije za postizanje oštrih smanjenja emisija u ovom desetljeću" usklađene sa smanjenjem globalnih emisija ugljika na neto nulu do sredine stoljeća, upozoravaju znanstvenici.
U dokumentu se razmatraju nove ili ažurirane obveze za djelovanje u sljedećem desetljeću koje su podnesene do kraja samita COP26, u okviru procesa dogovorenog Pariškim sporazumom o klimi kako bi se povećale ambicije za smanjenje emisija fosilnih goriva i drugih zagađenja koja uzrokuju klimatske promjene.
Studija je također uključivala dugoročna obećanja smanjenja emisija na neto nulu do 2050. ili kasnije.
Naši rezultati daju razlog za optimizam: zagrijavanje bi se moglo ograničiti na 2 stupnja Celzija ili malo ispod, ako se obećanja na stolu provedu u potpunosti i na vrijeme. Plato globalnih emisija stakleničkih plinova mogao bi se postići ovog desetljeća. Ali naši rezultati također pružaju otrežnjujuću procjenu koliko su trenutna obećanja daleko od ograničavanja zagrijavanja na 1,5C, pišu znanstvenici.
Nalazi znanstvenika u skladu su s analizom neovisnih analitičara Climate Action Tracker (CAT) objavljenom u Glasgowu u studenom, a koja je otkrila da bi prema najoptimističnijem scenariju temperature mogle porasti 1,8 stupnjeva Celzija.
No, stručnjaci CAT-a upozorili su da analiza koja proučava politike koje vlade trenutno provode dugoročno postavlja porast zagrijavanja na 2,7 stupnjeva.
U komentaru objavljenom u časopisu Nature, stručnjaci su napisali da bi ispunjenje obveza moglo osigurati da globalno zatopljenje ne prijeđe 2 stupnja iznad predindustrijskih razina do 2100. godine, ali samo ako ih podupre kratkoročna politika.
Američki znanstvenici Zeke Hausfather i Frances C Moore napisali su: “Lako je postaviti ambiciozne klimatske ciljeve za 30, 40 ili čak 50 godina u budućnosti – ali mnogo je teže danas donijeti politike koje pomjeraju energetske sustave prema održivijoj budućnosti. Dugoročne ciljeve treba tretirati sa skepticizmom ako nisu podržani kratkoročnim obvezama da se zemlje postave na put za postizanje tih ciljeva u sljedećem desetljeću."
Upozorili su da ne postoji jamstvo da će zemlje ispuniti svoja obećanja do 2030. - i rekli su da cilj obuzdavanja zagrijavanja na 1,5 stupnjeva izmiče, s temperaturama već oko 1,2 stupnja iznad predindustrijskih razina.