Znanstvenici na pragu važnog otkrića: Razvili novu potencijalnu terapiju za liječenje COVID-19

Dok se drugi tretmani za COVID-19 fokusiraju na sprječavanje množenja virusa, novi potencijalni tretman sprečava to množenje, ali i istodobno štiti i popravlja zahvaćeno tkivo.

Hina | 24.03.2022. / 09:50

Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

 Znanstvenici su identificirali novu potencijalnu terapiju za COVID-19, a riječ je o biološkoj tvari koju stvaraju modificirane stanice ljudske kože, piše Science Daily.

 

Ustanovili su da je spomenuta tvar uspjela zaustaviti da se SARS-CoV-2, virus koji uzrokuje COVID-19, sam reproducira, a istodobno je zaštitila zaražene stanice kada je testirana na ljudskim plućnim stanicama.

Slika nije dostupna Liječnici u Walesu nakon 8 mjeseci izliječili pacijenta od COVID-19 neobičnom terapijom

Premda su istraživanja u ranoj fazi, ovo otkriće otvara mogućnost nove terapije za pacijente oboljele od COVID-19. Pojedinosti o istraživanju objavljene su u časopisu Biomaterials and Biosystems.

Iznenadilo nas je kad smo otkrili da ova potencijalna terapija zaustavlja novi put replikacije virusa i istodobno štiti zaražene stanice, rekao je glavni autor studije, dr. Ahmed G. Ibrahim, docent na Institutu Cedars-Sinai iz Los Angelesa.

Trenutačno postoji nekoliko tretmana za COVID-19, no svi su prvenstveno usmjereni na to da se spriječi umnožavanje virusa.

Novi potencijalni tretman sprečava replikaciju te istodobno štiti i popravlja zahvaćeno tkivo, što je važno jer simptomi koji se razviju u slučaju oboljenja od covida mogu potrajati još dugo nakon nestanka virusne infekcije.

Slika nije dostupna Znanstvenici otkrili: Naši geni određuju hoćemo li razviti teški oblik COVID-19 ili ne

Potencijalnu terapiju koja se istražuje u studiji znanstvenici su realizirali koristeći stanice kože - dermalne fibroblaste, masne stanice koje prirodno pojačavaju kolagen i proizvode proteinske molekule koje štite barijeru na koži.

Uspjeli su ih inženjerski modificirati tako da stvaraju terapeutske ekstracelularne vezikule. To su nanočestice koje služe kao komunikacijski sustav između stanica i tkiva.

Fibroblasti su omogućili lučenje ekstracelularnih vezikula, koji uspijevaju popraviti tkivo.

I u ranijim su eksperimentima na laboratorijskim miševima istraživači dokazali da ekstracelularni vezikuli mogu popraviti oštećenja srčanog i plućnog tkiva i mišića.

Kad je 2020. počela pandemija COVID-19, znanstvenici su počeli istraživati mogu li ekstracelularni vezikuli djelovati kao lijek protiv SARS-CoVa-2.

Studija je provedena u suradnji sa znanstvenicima s UCLA (University of California, Los Angeles), jednog od najselektivnijih sveučilišta u Sjedinjenim Državama.

Slika nije dostupna Malo istraživanje otkrilo da uobičajeni lijek iz kućne ljekarne može ubrzati prolazak simptoma bolesti COVID-19

Stručnjaci su testirali vezikule tako što su ih primijenili na epitelnim stanicama ljudskih pluća, koje oblažu plućni trakt i mete su zaraze virusom SARS-CoV-2.

Otkrili su da vezikuli sprečavaju pokretanje upalnog procesa koji može rezultirati smrću stanice. Istodobno je utvrđeno da stanice stvaraju manje proteina ACE koji koristi SARS-CoV-2 da bi inficirao ostale stanice.

Znanstvenici su potom usporedili novi potencijalni način liječenja COVID-19 s učinkom remdesivira, lijekom koji se trenutačno koristi za liječenje COVID-19, i ustanovili da remdesivir ne sprečava proizvodnju ACE-a.

Umjesto toga remdesivir sprečava da se virus uhvati za protein nazvan ACE2, što znači da ekstracelularni vezikuli mogu biti još jedan od načina sprečavanja ulaska virusa u stanice.

Virusi nemaju vlastitu 'mašineriju' koja im omogućuje prodor u stanice, pa stoga koriste proteine, pojasnio je Ibrahim. "+Vjerujemo da je ciljanje na ACE proteine ​​samo jedan od načina na koji se SARS-CoV-2 infiltrira u stanice, 'otima' im njihove genetske informacije i replicira se u tijelu.

Čini se da su upravo ekstracelularni vezikuli uspjeli zaustaviti proces 'otmice' genetskih informacija.

Ova potencijalna biološka terapija za COVID-19 nova je po tomu što ima dva aspekta: štiti zaražene stanice, što remdesivir ne čini, a istodobno sprečava repliciranje virusa, rekao je koautor studije, dr. Eduardo Marbán, izvršni direktor Instituta Cedars-Sinai.

Znanstvenici vjeruju da bi se nova terapija mogla upotrijebiti u sinergiji s remdesivirom s obzirom na to da djeluju na različite molekule s istim rezultatom - sprečavaju virus da uđe u stanice.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti