Dr. David Sinclair, profesor na Harvardu, i njegovi kolege otkrivaju svoje nove spoznaje u najnovijem izdanju časopisa Science. Usredotočili su se na intrigantan spoj sa svojstvima protiv starenja koji nazivaju NAD+ (nikotinamid adenin dinukleotid). Još od 2013. svjesni su da ga mlađi miševi imaju više nego stariji. Ispostavilo se da povećanje razine NAD+ u starijih miševa, u biološkom smislu, donosi izgled puno mlađe životinje.
Proces je zapravo začuđujuće jednostavan. Sinclair i njegov tim samo su ukapali NAD+ u vodu koju bi dali starijim miševima i već nakon nekoliko sati njihova tijela bi pokazivala veće razine spoja. Već tijekom prvog tjedna primijetili bi očite promjene u starenju mišića i obnove DNK u tih miševa. "Ne možemo pronaći razliku u tkivu dvije godine starog miša, naspram tri-četiri mjeseca starih miševa", tvrdi Sinclair.
Razlog zbog kojeg NAD+ ima ovakav utjecaj je taj što je povezan s tjelesnom funkcijom obnavljanja DNK. Naime, svaki put kada se ćelije dijele, DNK se kopira - to nije uvijek savršen proces te se događaju greške koje naposljetku oštećuju sam DNK. Inače se većina tih grešaka pri kopiranju može popraviti dok god je u tijelu dovoljno obnavljajućeg spoja - PARP1.
Pokazalo se da su PARP1 i NAD+ vrlo povezani - dok su razine NAD-a visoke, PARP1 se lako aktivira i može bolje obavljati svoju funkciju. Kada razine NAD-a opadnu, kao što se događa u starijih osoba, krene akumuliranje štete u procesima kopiranja DNK.
Namjera znanstvenika bila je izolirati NAD+ kako bi ciljao stanice tumora. Vrsta lijekova za rak zvana "PARP inhibitors", koja se inače prepisuje oboljelima od raka dojke, utječe na mogućnost PARP-a da popravlja DNK u tumoru te ga tako dovodi do propasti. Problem je što pojedini pacijenti ne reagiraju dobro na lijekove, ali bi se manipulacijom razine NAD-a ta reakcija mogla iznimno poboljšati.
Krajnji test je, naravno, istražiti hoće li se ovakvo obrtanje procesa starenja tkiva moći uspješno prenijeti i na ljude. Sinclair je osnovao zasebnu tvrtku u Bostonu te planira testirati svoju novu kapsulu na 25 dobrovoljaca, kako bi se mogao uvjeriti je li sigurna.
Ako se ta istraživanja pokažu uspješnima, nadaju se da će NAD+ imati široku uporabu, kako u medicini, krenuvši od štićenja oboljelih od raka od negativnih utjecaja radijacije tijekom liječenja, pa sve do svakodnevne zaštite osobama koje se svakodnevno susreću s radijacijom na poslu, tako i u svemiru, jer će pomoći astronautima da smanje utjecaj kozmičke radijacije, piše magazin Time.
