Znanstvenici već dulje znaju da je na Marsu, jednom, postojala tekuća voda te da je prije nekoliko milijardi godina bio sličniji Zemlji no Crvenom planetu koji danas poznajemo. No, do sad nisu bili sigurni što se točno dogodilo i koji je pravi uzrok koji je Mars pretvorio u pustinju kakva je danas.

Nekoliko istraživanja koja su se fokusirala na Mars, koristila su podatke koje NASA prikuplja na Marsu, ali i s letjelice MAVEN koja se nalazi u Marsovoj orbiti. Otkrili su da vremenski uvjeti na površini Marsa utječu na svojevrsno otapanje leda na njegovim polovima i isparavanje vlage na velikim visinama u atmosferi.

Iznenadili smo se kad smo otkrili vodu tako visoko u atmosferi, istaknuo je doktorand Shane W. Stone sa Sveučilišta Arizona.

Stone i njegovi članovi tima promatrali su razinu iona vode u Marsovoj atomosferi tijekom dvije Marsove godine te otkrili kako se njena razina povećava tijekom "zime", a smanjuje tijekom ljeta. Osim toga, otkrili su i da pješčane oluje također utječu na razinu vode u atmosferi.

Jaki vjetrovi koji se pojavljuju tijekom oluja tjeraju vlagu u više razine atmosfere gdje je izložen svemirskom zračenju koje potiče raspadanje molekula vode i njihovo nestajanje. Na isti način isparava i nestaje i voda na Zemlji.

Praćenjem oluja, znanstvenici su otkrili kako je Mars tijekom 45 dana u ljeto 2018. izgubio vode koliko inače izgubi tijekom cijele marsovske godine odnosno tijekom dvije zemaljske godine.

Ti podaci mogli bi utjecati na daljnja istraživanja vode na Marsu, ali i na zaključke o povijesti nastanka Marsa jer pokazuju da je Mars možda izgubio vodu brže nego što se do sad mislilo. Također, podaci bi mogli pomoći u organizaciji bilo kakvog boravka ljudi na Marsu jer pokazuju koliko se lako voda, koja je ključna za život ljudi, može nepovratno izgubiti.

Izvor: Science Times