U prekretnici koja bi mogla promijeniti način na koji razmišljamo o zdravlju mozga, znanstvenici iz Južne Koreje otkrili su da masaža lica i vrata može potaknuti prirodni sustav čišćenja mozga, što potencijalno otvara novi put u liječenju ili usporavanju Alzheimerove bolesti.
Nova metoda dala i nove rezultate
Dosad su glifmatski kanali, ključne cijevi kroz koje cerebrospinalna tekućina (CSF) ispire otpadne tvari iz mozga, uključujući beta-amiloid, protein povezan s razvojem bolesti poput Alzheimerove i Parkinsonove, bili poznati samo kao duboko smješteni u vratu, što ih je činilo teško dostupnima. No Gou Young Koh i njegovi kolege s Korejskog naprednog instituta za znanost i tehnologiju, otkrili su površinsku mrežu samo 5 milimetara ispod kože miševa i majmuna. Njihovo istraživanje objavljeno je u časopisu Nature.
Koristeći fluorescentnu boju i drugačiju anesteziju nego u prijašnjim studijama, uspjeli su vizualizirati kanale koji su prethodno bili nevidljivi. Anestezija koju su koristile druge studije blokirala je detekciju kanala bliže koži, pojasnio je Koh.
Nježan uređaj, snažan učinak
Kako bi testirali učinke stimulacije tih kanala, tim je izradio uređaj: malu šipku s kuglicom od vate promjera jedan centimetar. Njime su lagano prelazili niz lice i gornji dio vrata mladih (starih nekoliko mjeseci) i starijih miševa (starih 2 godine). Nježna masaža niz lice i gornji dio vrata može potisnuti tekućinu prema dolje, poboljšavajući protok CSF-a, objasnio je Koh.
Rezultat je bio da se protok CSF-a povećao otprilike tri puta, a pad povezan sa starenjem bio je poništen. Nakon stimulacije, protok CSF-a kod starijih miševa bio je sličan onom kod mlađih miševa [koji još nisu bili masirani], rekao je Koh. Slični učinci postignuti su i kod majmuna.
Učinak na ljudima?
Kohov tim također je locirao slične kanale i u ljudskim posmrtnim ostacima. No, kako upozorava Vesa Kiviniemi sa Sveučilišta u Ouluu, koji nije sudjelovao u istraživanju, to je donekle drugačije. Steven Proulx sa Sveučilišta u Bernu, isto tako neovisni stručnjak, dodaje da još nije jasno može li se na taj način doista usporiti razvoj bolesti poput Alzheimera.
Kohova skupina sada planira daljnja testiranja na miševima genetski sklonima Alzheimerovoj bolesti.
Izvor: New Scientist
