Znanstvenici su izvjstili da su identificirali mehanizam putem kojeg onečišćenje zraka izaziva rak pluća kod nepušača. To je otkriće koje je jedan stručnjak pozdravio kao "važan korak za znanost i za društvo".

Istraživanje je ilustriralo zdravstveni rizik koji predstavljaju sićušne čestice nastale izgaranjem fosilnih goriva, što je izazvalo nove pozive za hitnijim djelovanjem u borbi protiv klimatskih promjena. To bi također moglo utrti put novom području prevencije raka, smatra Charles Swanton iz britanskog Instituta Francis Crick.

Swanton je predstavio istraživanje, koje još nije objavljeno u recenziranom časopisu, na godišnjoj konferenciji Europskog društva za medicinsku onkologiju u Parizu. Dugo se smatralo da je zagađenje zraka povezano s većim rizikom od raka pluća kod ljudi koji nikada nisu pušili.

Ali zapravo nismo znali uzrokuje li zagađenje izravno rak pluća - ili kako, rekao je Swanton za AFP.

Tradicionalno se smatralo da izloženost karcinogenima, poput onih u dimu cigareta ili onečišćenju, uzrokuje mutacije DNK koje zatim postaju rak. Ali postojala je "nezgodna istina" s tim modelom, rekao je Swanton: prethodna istraživanja su pokazala da mutacije DNK mogu biti prisutne bez uzroka raka i da većina karcinogena iz okoliša ne uzrokuje mutacije.

Njegova studija predlaže drugačiji model.

Pilula za prevenciju raka pluća u budućnosti?

Istraživački tim s Instituta Francis Crick i Sveučilišta u Londonu analizirao je zdravstvene podatke više od 460.000 ljudi u Engleskoj, Južnoj Koreji i Tajvanu. Otkrili su da je izloženost sićušnim česticama onečišćenja PM2.5, koje su manje od 2,5 mikrona u promjeru, dovela do povećanog rizika od mutacija u genu EGFR.

U laboratorijskim studijama na miševima tim je pokazao da su čestice uzrokovale promjene u genu EGFR kao iu genu KRAS, a oba su povezana s rakom pluća.

Konačno, analizirali su gotovo 250 uzoraka ljudskog plućnog tkiva koje nikada nije bilo izloženo karcinogenima uzrokovanim pušenjem ili teškim zagađenjem. Iako su pluća bila zdrava, pronašli su mutacije DNK u 18 posto EGFR gena i 33 posto KRAS gena.

Oni samo sjede. Sami za sebe vjerojatno nisu dovoljni da potaknu rak, rekao je Swanton, dodajući da se čini da se mutacije povećavaju s godinama.

No, kada je stanica izložena onečišćenju, može izazvati "reakciju zacjeljivanja rana" koja uzrokuje upalu, rekao je Swanton. Ako ta stanica sadrži mutaciju, onda će stvoriti rak, dodao je.

Osigurali smo biološki mehanizam iza onoga što je prije bila enigma, rekao je.

U drugom eksperimentu na miševima, znanstvenici su pokazali da antitijelo može blokirati posrednik, nazvan interleukin 1 beta, koji izaziva upalu, sprječavajući početak raka.

Swanton je rekao kako se nada da će ovo otkriće osigurati plodonosnu osnovu za budućnost nečega što bi mogla biti molekularna prevencija raka, gdje ljudima možemo ponuditi tabletu, možda svaki dan, za smanjenje rizika od raka.

Revolucionarno istraživanje

Suzette Delaloge, koja vodi program prevencije raka na francuskom institutu Gustave Roussy i koja nije bila uključena u istraživanje, rekla je da je istraživanje "prilično revolucionarno, jer praktički nismo imali nikakvu prethodnu demonstraciju ovog alternativnog načina nastanka raka".

Studija je prilično važan korak za znanost, a nadam se i za društvo. Ovo otvara ogromna vrata, i za znanje, ali i za nove načine za sprječavanje razvoja raka. Ova razina dokaza mora prisiliti vlasti da djeluju na međunarodnoj razini, rekla je Delaloge za AFP.

Tony Mok, onkolog s Kineskog sveučilišta u Hong Kongu, istraživanje je nazvao uzbudljivim.

To znači da se možemo zapitati hoće li u budućnosti biti moguće koristiti skeniranje pluća za traženje prekanceroznih lezija u plućima i pokušati ih preokrenuti lijekovima kao što su inhibitori interleukina 1 beta, rekao je.

Swanton je zagađenje zraka nazvao "skrivenim ubojicom", ukazujući na istraživanja koja procjenjuju da je ono povezano sa smrću više od osam milijuna ljudi godišnje, otprilike jednako kao i duhan.

Druga su istraživanja povezala PM2,5 s 250.000 smrtnih slučajeva godišnje samo od raka pluća.

Vi i ja imamo izbor o tome hoćemo li pušiti ili ne, ali nemamo izbora o zraku koji udišemo. S obzirom na to da je vjerojatno pet puta više ljudi izloženo nezdravim razinama onečišćenja od duhana, možete vidjeti da je ovo prilično veliki globalni problem. Možemo se uhvatiti u koštac s tim samo ako prepoznamo stvarno intimne veze između zdravlja klime i zdravlja ljudi, rekao je Swanton, koji je također glavni kliničar u Cancer Research UK, koji je bio glavni financijer istraživanja.

Izvor: Science Alert/AFP

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju