Skupina hrvatskih znanstvenika zabrinutih zbog klimatskih promjena u srijedu je priopćila da je njihov Apel za sustavnu klimatsku akciju naišao na ''potpunu šutnju'' tijela zakonodavne i izvršne vlasti koja se, kako ocjenjuju, neozbiljno i pasivno odnose prema najvećem problemu s kojim se suočava čovječanstvo.
Ističu da je njihov Apel s potpisima 556 znanstvenika naišao na "potpunu šutnju" Ureda predsjednika RH, Vlade, Hrvatskog sabora i Ministarstva zaštite okoliša i energetike, kojima su prije gotovo mjesec dana uručili 11 konkretnih zahtjeva za djelovanjem i ponudili im stručnu pomoć pri kreiranju politika usmjerenih ka suočavanju s klimatskom krizom.
Apel jasno ukazuje na ozbiljnost globalne klimatske krize, koja se svakim nedjelovanjem produbljuje, navodi se u priopćenju. Podsjećaju na to da Hrvatska nije izolirana jedinica, nego dio globalne zajednice čovječanstva.
Znanstvenici napominju da je danas Europska komisija uputila Hrvatskoj opomenu zbog neispunjavanja obveze izvješćivanja o napretku u ostvarivanju nacionalnih ciljeva povećanja energetske učinkovitosti.
To je samo jedno u nizu upozorenja koje je naša država dobila zbog svoje neaktivnosti po pitanjima suočavanja s klimatskom krizom, ističu znanstvenici.
Smatraju da to ukazuje na krajnje neozbiljan stav najodgovornijih hrvatskih institucija prema najvećem problemu s kojim je suočeno današnje čovječanstvo.
Znanstvenici stoga ponovno pozivaju Ured predsjednika RH, Vladu RH, Hrvatski sabor te Ministarstvo zaštite okoliša i energetike da najozbiljnije razmotre Apel, koji su im uputili, u ime cijele javnosti Republike Hrvatske.
Republika Hrvatska nema nikakve izlike za nedjelovanje u smislu ublažavanja klimatske krize. Vodeći se načelom da sve politike suočavanja s klimatskom krizom moraju imati uporište u istraživanjima svih znanstvenih područja, ponavljamo i da našim institucijama nudimo svu našu ekspertnu pomoć pri donošenju i provedbi ambicioznih politika suočavanja s klimatskom krizom, ističe se u priopćenju koje potpisuju znanstvenici Dubravka Vitali Čepo s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Nikola Biliškov s Instituta Ruđer Bošković.
(Hina)
