Dan planeta Zemlje obilježava se 22. travnja diljem svijeta aktivnostima kojima se želi potaknuti ljude na akciju kako bi očuvali svoj dragocjeni dom, a ove godine tema je "Investiraj u naš planet" s naglaskom na borbu protiv klimatskih promjena i ublažavanje njihovih posljedica.
Suočena s izazovima u području klime i okoliša, EU postavlja ciljeve, osmišljava mjere i prati inicijative sukladne Europskom zelenom planu. Do 2050. Europa će postati prvi klimatski neutralan kontinent. Promišljenim, odgovornim i učinkovitim ponašanjem pojedinaca, vlada i industrija, ostvarit ćemo taj cilj, ističu u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Poručuju kako Hrvatska kroz provedbu međunarodnih ugovora, sporazuma i strategija, aktivno smanjuje emisiju stakleničkih plinova, povećava otpornost na klimatske promjene i ublažava nastanak šteta od ekstremnih vremenskih događaja.
U Ministarstvu kažu kako su emisije stakleničkih plinova koje degradiraju prirodne ekosustave, posebice šuma i močvara, temeljni uzroci klimatskih promjena i ekstremnih pojava. Međutim, upravo je u prirodi ključ za ublažavanje i prilagodbu jer su ekosustavi prirodni ponori za ugljik iz atmosfere i rješenje za smanjenje negativnih utjecaja klimatskih promjena.
Zato borbi protiv klimatskih promjena i zaustavljanja gubitka bioraznolikosti treba pristupati koordinirano iz svih sektora i segmenata društva kako bi se osigurao sinergijski pozitivan učinak, a sva ulaganja treba planirati i provoditi na način da ne čine štetu okolišu i doprinose klimatskim i ciljevima bioraznolikosti, poručuju iz Ministarstva.
Fosilna goriva hrane Putinov ratni stroj i zakuhavaju klimatsku kašu
Predsjednik Zelene akcije Luka Tomac u izjavi za Hinu ističe kako je klimatska kriza te najnovije upozorenje Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC) definitivno još jedan alarm za uzbunu. Upozorava i na globalno zagađenje plastikom i na trend daljnje devastacije čitavih ekosustava koji doprinose gubitku i krizi bioraznolikosti, te dovodi do ozbiljnih nestašica osnovnih resursa za život milijuna ljudi.
Pandemija koja je obilježila prošle dvije godine, ali i trenutni rat u Ukrajini pokazali su da ovisnost o uvoznim fosilnim gorivima ne samo da doprinosi klimatskim promjenama nego je i uzrok konflikata i ratova. Postizanje energetske neovisnosti te ulaganje u razvoj otpornih zajednica i gradova za trenutne i buduće krize je moguće jedino s hitnim ulaganjima u lokalne obnovljive izvore energije, poput sunca i vjetra koji su najčišća, ali i najjeftinija opcija, poručuje Tomac.
Na Vladi i HEP-u je da osim ulaganja u velike elektrane obnovljivih izvora energije omoguće i olakšaju građanima prijeko potrebno aktivno sudjelovanje u energetskoj tranziciji što bi u nekoliko godina dovelo do solarizacije desetine tisuća krovova, ističe Tomac.
I direktor ureda Greenpeacea u Hrvatskoj i Sloveniji Zoran Tomić u izjavi za Hinu ističe kako je Dan planeta Zemlje ove godine u znaku rata u Ukrajini te galopirajuće klimatske krize.
Ono što povezuje i jednu i drugu krizu su fosilna goriva, koja s jedne strane hrane Putinov ratni stroj, a s druge strane, sad već desetljećima, zakuhavaju klimatsku kašu. Ni Hrvatska niti EU nisu pošteđeni niti jedne od tih kriza. Budući da su njihovi korijeni usko povezani s naftom, ugljenom i fosilnim plinom, rješenje je u odlučnom otklonu od fosilnih goriva i okretanju obnovljivim izvorima energije, poručuje Tomić.
Kaže kako to znači hitan prestanak uvoza fosilnih goriva iz Rusije kako bi se zaustavio krvavi rat u Ukrajini i postigao mir te masovno ulaganje u obnovljive izvore energije i mjere energetske učinkovitosti.
Hrvatska za to ima goleme potencijale, pogotovo kad je riječ o energiji sunca, kojoj se moramo snažno okrenuti, ističe Tomić.
