O sveučilišnoj nastavi, istraživanju i znanosti za pandemije te svijetu nakon nje govorilo se u ponedjeljak na online konferenciji članova Međunarodnog znanstvenog savjeta Sveučilišta u Rijeci, a znanstvenik Ivan Đikić ustvrdio je kako se bez cjepiva neće suzbiti virus.
Naziv konferencije bio je "Visoko obrazovanje i znanost u doba 'nove normalnosti'", a sudjelovali su članovi savjeta, ugledni znanstvenici sa sveučilišta i instituta u Europi i SAD-u - Ivan Đikić, Željko Ivezić, Aleksandra Kanjuo Mrčela, Danica Kragić, Igor Mezić, Vedran Mimica, Nenad Mišćević, Dražen Prelec i Igor Žutić.
U uvodnom dijelu rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić Samaržija istaknula je da je pandemija koronavirusa donijela novi odnos prema stručnjacima i znanstvenicima te veće povjerenje u znanost, u okvirima sve snažnijeg zamaha pseudoznanosti i skepticizma.
Na Sveučilištu smo vrlo uzbuđeni kvalitetom i uspjehom provedene nastave na daljinu, rekla je.
Među pozitivnim je efektima i porast solidarnosti i ljubaznosti među ljudima te njihove povezanosti, ocijenila je. No, navela je rektorica, ujedno pada znanstvena aktivnost i slabi povezanost sveučilišta s gospodarstvom i javnošću, a očekuju se i financijski rezovi.
Đikić: Bez učinkovita cjepiva neće se suzbiti koronavirus
Đikić je ustvrdio da se bez učinkovitog cjepiva neće moći suzbiti koronavirus, a da se takvo cjepivo ne može očekivati u razdoblju kraćem od godinu dana.
Prenio je iskustva djelovanja u okolnostima pandemije iz Sveučilišta Goethe u Frankfurtu, kazavši da je samo deset posto znanstvenika nastavilo s aktivnim radom u laboratorijima, i to oni koji su se izravno bavili pitanjima koronavirusa.
Unatoč tome, rezultat su dva vrijedna znanstvena rada koja će se uskoro predstaviti u uglednim znanstvenim časopisima, rekao je.
Željko Ivezić sa Sveučilišta u Washingtonu osvrnuo se na nadomjestak sastanaka i skupova s komunikacijom pomoću IT tehnologija.
Ocijenio je da online komunikacija može znatno pomoći, ali da se ne može u potpunosti zamijeniti izravna komunikacija profesora sa studentima, ali i studenata međusobno. Nedostaje niz elemenata komunikacije uživo, rekao je.
Kanjuo Mrčela: Nerealno očekivati da se društvo može radikalnije mijenjati nakon pandemije
Aleksandra Kanjuo Mrčela sa Sveučilišta u Ljubljani ustvrdila je kako su nerealna očekivanja da se društvo može radikalnije mijenjati nakon ove pandemije.
Društveni sustav prije nje, koji karakterizira veliko iskorištavanje iz centara moći i ogromna društvena nejednakost u svijetu, građen je jako dugo i ne može se bitno promijeniti, kazala je.
Pokazalo se da je nastava na daljinu moguća i da može biti uspješna, a to se prije ove situacije ispitivalo i pokušavalo uvesti, rekao je Igor Mezić s kalifornijskog Sveučilišta u Santa Barbari.
To, ističe, otvara mogućnost decentalizacije obrazovanja i dostupnost onima koji se dosad nisu mogli školovati na prestižnim ustanovama.
Međunarodni znanstveni savjet osnovan je temeljem odluke Senata kao savjetodavno tijelo uprave i Savjeta za znanost Sveučilišta u Rijeci za pitanja znanstvene djelatnosti te razvoja strategija i politika u tom području.
U Savjet su imenovani ugledni znanstvenici koji na temelju iskustva i praksi uglednih znanstvenih institucija svojim savjetima i aktivnostima mogu doprinijeti razvoju Sveučilišta.
(Hina)
