Nakon što je Europska komisija predstavila prijedlog europskog pristupa umjetnoj inteligenciji, Europski parlament i države članice u redovnom zakonodavnom postupku trebaju zauzeti svoja stajališta o tom prijedlogu. Kako je pravna osnova za donošenje takvog zakonodavnog prijedloga uspostava i funkcioniranje unutarnjeg tržišta, važnu ulogu u donošenju zakonodavnog akta o AI imat će parlamentarni Odbori.
Jučer je u Bruxellesu održana zajednička sjednica Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO) i Posebnog odbora za umjetnu inteligenciju u digitalnom dobu (AIDA) na kojem je izvršna potpredsjednica Europske komisije, Margarethe Vestager, predstavila Akt o umjetnoj inteligenciji.
Na sjednici je sudjelovao i hrvatski zastupnik u EP Tomislav Sokol, koji je član Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO), a koji se nakon sjednice oglasio priopćenjem.
Europska unija proizvodi više od četvrtine svih industrijskih robota, a ima važnu ulogu i u razvoju programskih softvera. U zadnje tri godine, europsko financiranje istraživanja i inovacija u području umjetne inteligencije poraslo je za oko 70%. Međutim, to je još uvijek nedovoljno. 2016. u Europskoj uniji uloženo je oko 3.2 milijardi eura u umjetnu inteligenciju dok je istovremeno u Sjevernoj Americi uloženo 12.1 milijarda eura, a u Aziji 6.5 milijardi eura.
Europska unija treba novi sustavni pristup umjetnoj inteligenciji kako bi omogućila poticanje inovacija i išla u korak s trendovima digitalnog doba. Zato pozdravljam prijedlog Europske komisije koja je u postupak uputila zakonodavan prijedlog o umjetnoj inteligenciji, istaknuo je Sokol nakon sjednice te je pojasnio na koji način Europska komisija predlaže urediti pitanje umjetne inteligencije.
Pravilima koja će se izravno primjenjivati u državama članicama predviđa se stupnjevanje umjetne inteligencije temeljene na riziku koji se može očekivati. Temeljni cilj je zaštititi privatnost građana, spriječiti zlouporabu umjetne inteligencije te zajamčiti tehnološki rast i razvoj. Tako će sustavi umjetne inteligencije koji se smatraju jasnom prijetnjom sigurnosti, sredstvima za život i pravima ljudi biti zabranjeni. Bitno je napomenuti da tu, kao zabranjen, spada i koncept društvenog vrednovanja kojim se pomoću algoritama može prikupljati širok spektar podataka o građanima i njihovom ponašanju.
Nadalje, strogim uvjetima o visokorizičnoj umjetnoj inteligencije prema ovom prijedlogu podlijegat će i sustavi daljinske biometrijske identifikacije, odnosno prepoznavanja lica. To znači da će njihova upotreba u stvarnom vremenu u javnim prostorima u načelu biti zabranjena. Iznimke od uporabe strogo su ograničene na situacije kad se koriste u potrazi za nestalim djetetom, za sprečavanje konkretne i neposredne terorističke prijetnje ili za otkrivanje, lociranje, identificiranje ili istragu protiv počinitelja teškog kaznenog djela ili osumnjičenika za takvo djelo. Dodatan osigurač je i taj da će takvu upotrebu morati odobriti neovisno tijelo, pojasnio je Sokol.
