Hoćemo li prijeći točku bez povratka i s našom brigom o otpadu u Zemljinoj orbiti?

Od lansiranja Sputnika 1 1957. godine, svemir je postao zatrpan krhotinama raznih letjelica, uključujući svemirske postaje, satelite svih veličina i komponente raketa.

tri vijesti o kojima se priča Njezin prirodni izvor je oskudan Velik uspjeh znanstvenika: Nakon više od pola stoljeća uspješno sintetizirana obećavajuća antikancerogena molekula Lakši, ubojitiji i s boljom zaštitom FOTO Američka vojska službeno objavila prve fotografije najnovije verzije tenka Abrams Vizija budućnosti Možete li vjerovati da će telefoni pasti u drugi plan? Mijenja se način na koji koristimo uređaje

Ta akumulacija otpada u Zemljinoj orbiti uključuje objekte manje od 1 cm i velike poput komunikacijskih satelita. Trenutno oko Zemlje kruži više od milijun objekata širih od centimetra i oko 130 milijuna širine jednog milimetara. Svo to zagušenje zahtijevalo je prilagodbe orbite za Međunarodnu svemirsku postaju (ISS) i druge misije kako bi se spriječili sudari, koji su već rezultirali udarima satelita, što je samo dodatno povećalo problem krhotina u orbiti.

Suosnivač Applea ima novu misiju: Odlučio je riješiti problem svemirskog otpada

Scenarij bi mogao dovesti do Kesslerove kaskade, samoodržavajućeg ciklusa u kojem sudari generiraju više krhotina, što zauzvrat uzrokuje više sudara, što u konačnici orbitu čini neodrživom za korištenje. Iako je ovaj koncept opisan u fikciji, poput filma Gravitacija, stvarnost diktira postupan proces sličan globalnom zatopljenju. Točka bez povratka je ostaje neizvjesna ako se ne poduzmu korektivne mjere.

Nekoliko inicijativa nastoji riješiti taj problem, među njima i suradnja između Europske svemirske agencije (ESA) i švicarskog startupa ClearSpace. ClearSpaceov pristup uključuje hvatanje i deorbitiranje najvećeg i najopasnijeg otpada, pružajući potencijalno rješenje. Dok će manji fragmenti ostati problematični, ova bi strategija mogla značajno ublažiti problem, tako što bi smanjila potencijal nastanka još više fragmenata iz većeg i opasnijeg otpada.

Planovi ESA-e uključuju lansiranje satelita ClearSpace 2026. godine kao pilot-projekt. Cilj je uhvatiti Vega Secondary Payload Adapter (Vespa), 100-kilogramsku komponentu duljine oko 2 metra, koja je lansirana 2013. godine. Unatoč minimalnoj opasnosti, Vespa je veličine i mase usporediva s opasnijim satelitima.

Samo jedan neoprezan ratni čin mogao bi Zemljinu orbitu učiniti opasnom za život na jako dugo vremena

Nedavna promatranja 18. svemirske obrambene eskadrile Sjedinjenih Američkih Država otkrivaju nove objekte koji kruže u blizini adaptera, vjerojatno kao rezultat sudara velikih brzina s nepraćenim fragmentima. Posljedično, jednostavnost misije ClearSpace se zakomplicirala.

Iako ClearSpace tim ne predviđa kritične izazove od ovih novih objekata, naglašava se važnost inicijativa poput ClearSpacea. Kako se broj sudara povećava, prostor za implementaciju rješenja brzo se sužava.

Izvor: Universe Today