Digitalna ekonomija neće samo ubrzati gospodarstva, već i ostvariti dodatnu vrijednost. Točnije, istraživanje koje je provela tvrtka McKinsey & Company, pokazalo je kako bi ubrzanjem razvoja svojih digitalnih ekonomija, države središnje i istočne Europe (SIE) mogle do kraja desetljeća ostvariti do 206 milijardi eura dodatne godišnje vrijednosti.
Što se Hrvatske tiče, digitalna ekonomija već je u razdoblju od 2019. do 2021. godine rasla za 16 posto godišnje, prvenstveno zbog snažnog rasta digitalne trgovine od 28 posto godišnje. Iako bi digitalna trgovina trebala biti glavni motor rasta digitalne ekonomije u većini država SIE regije, za Hrvatsku bi taj pokretač mogao biti - ICT sektor. Prema procjenama iz McKinseya & Company, on bi mogao omogućiti da vrijednost digitalne ekonomije Hrvatske do 2030. godine dostigne i do 15 posto BDP-a.
Najnovije istraživanje uspoređuje potencijal "Digitalnih izazivača" iz SIE regije (Bugarska, Češka, Hrvatska, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija), s druge dvije definirane skupine europskih država: "Digitalnim predvodnicima" (Belgija, Danska, Estonija, Finska, Irska, Luksemburg, Nizozemska, Norveška i Švedska) i "Velikih 5" (Francuska, Italija, Njemačka, Španjolska i Ujedinjeno Kraljevstvo).
U proteklih pet godina, ističu iz McKinseya, Digitalni izazivači nadmašili su druge skupine država po rastu digitalne ekonomije (Digitalni izazivači: 10,9 posto, Digitalni predvodnici: 7,0 posto, Velikih 5: 6,5 posto) kao i po rastu BDP-a (Digitalni izazivači: 3,6 posto, Digitalni predvodnici: 2,8 posto, Velikih 5: 0,2 posto). Unatoč napretku, Digitalni izazivači još uvijek zaostaju za drugim europskim državama u udjelu digitalne trgovine u ukupnoj maloprodaji (16 posto, u usporedbi s 23 posto za Digitalne predvodnike i 21 posto za Velikih 5), što pokazuje da postoji dodatni potencijal za ubrzanje rasta.
Unutar Digitalnih izazivača, Hrvatska je u razdoblju između 2019. i 2021. godine zabilježila godišnji rast digitalne ekonomije od 16 posto te rast digitalne trgovine od čak 28 posto - što je trenutno i glavni čimbenik rasta digitalne ekonomije u Hrvatskoj. Za razliku od većine ostalih Digitalnih izazivača, ističu, u Hrvatskoj je digitalna trgovina uslugama znatno razvijenija od trgovine robama, ponajviše zbog turizma, odnosno online rezerviranja hotela i smještaja.
Prema analizama McKinseyja, do 2030. godine moguć je porast udjela digitalne ekonomije u BDP-u Hrvatske za oko 6,5 postotnih bodova, što bi bio drugi najveći porast među zemljama SIE regije. Također, u tom razdoblju Hrvatska bi mogla ostvariti godišnju prosječnu stopu rasta digitalne ekonomije od oko 12 posto. McKinseyjevo istraživanje pokazuje da će za taj rezultat najviše biti zaslužan vrlo snažan rast ICT industrije koji bi mogao u prosjeku iznositi skoro 20 posto godišnje, čime bi ICT industrija do 2030. godine mogla povećati svoju vrijednost i do pet puta i iznositi oko osam milijardi eura te postati glavna komponenta digitalnog gospodarstva u Hrvatskoj. U ovom bi scenariju i digitalna trgovina nastavila sa zdravim godišnjim rastom od oko šest posto te bi do 2030. godine mogla dostići vrijednost od pet milijardi eura.
U usporedbi sa zaključcima našeg prethodnog istraživanja od prije samo dvije godine, gdje se činilo kako je digitalna ekonomija Hrvatske u zastoju te da država nedovoljno sudjeluje u iskorištavanju dostupnih potencijala, rast koji pokazuje hrvatsko digitalno gospodarstvo u ovom trenutku djeluje ohrabrujuće. On je usporediv s globalnim trendovima uzrokovanim ponajprije COVID-19 pandemijom koja je u većoj ili manjoj mjeri u državama SIE regije potaknula rast digitalne trgovine, ali posebno se ističe predviđeni snažni rast ICT sektora. Očekivane daljnje investicije u tom području ukazuju na to da je digitalno gospodarstvo Hrvatske na najboljem putu zdravog rasta u budućnosti, što će zasigurno imati niz pozitivnih utjecaja, prokomentirao je istraživanje Tomislav Brezinščak, direktor Adriatic regije i partner u McKinsey & Company.
Unutar Digitalnih izazivača, rast digitalne trgovine se tijekom COVID-19 pandemije ubrzao za dvije do pet godina te je između 2019. i 2021. godine predstavljao preko 80 posto ukupnog rasta digitalne ekonomije. Također, postoji i potencijal za daljnji rast jer je u 2021. godini penetracija digitalne trgovine u SIE regiji iznosila samo 16 posto, u usporedbi s 23 posto u državama Digitalnim predvodnicima. Trenutno raspoloženje kupaca ukazuje na određeno smanjenje upotrebe digitalnih usluga u razdoblju nakon COVID-a, ali digitalna trgovina može ostati pokretač rasta pružanjem pet čimbenika važnih za korisnike, a to su dostupnost, praktičnost, personalizacija i inovacija, povjerenje te održivost.
Neke od tvrtki SIE regije koje su izgradile online trgovine primjer su izvrsnih priča o uspjehu jer nude regionalne alternative globalnim igračima. Takve tvrtke mogu poslužiti kao inspiracija, podižući ambicije drugih, dodaje Jurica Novak, upravljački partner za središnju Europu u McKinseyju i glavni autor istraživanja.
S druge strane, ističu iz McKinseya, ICT trenutno ne dostiže svoj potencijal rasta. U izvješću iz 2018. godine postavili su aspiracijski scenarij za ICT u iznosu od 42 milijarde eura rasta u razdoblju između 2017. i 2021. godine, ali stvarni rast postignut od strane država Digitalnih izazivača u tom je razdoblju u konačnici iznosio svega oko 10 milijardi eura. To ukazuje na to da će otključavanje punog potencijala rasta zahtijevati veći fokus vlada i poduzeća na unaprjeđenje ICT sektora. Pozitivnu pozadinu za rast ICT-a pružaju tvrtke u Europi koje su povećale svoju IT potrošnju za oko 25 posto nakon 2020. godine, a daljnji potencijal rasta proizlazi iz činjenice da potrošnja za IT još uvijek u prosjeku ne rješava glavna područja nezadovoljstva korisnika.
Istraživanje je pokazalo i da su države s većom stopom digitalizacije u prosjeku zabilježile manje ozbiljno gospodarsko usporavanje tijekom prvih valova COVID-19 pandemije: -2,3 posto rasta BDP-a za Digitalne predvodnike u usporedbi s -3,9 posto rasta BDP-a za Digitalne izazivače. Ulaganjem u digitalizaciju poduzeća i vlade, široku komunikacijsku mrežu, analitiku podataka i digitalno pismeno stanovništvo, države mogu bolje odgovoriti na krize i ublažiti negativan utjecaj na svoja gospodarstva.
Zrelija i razvijenija digitalna gospodarstva također su se pokazala i otpornijima tijekom posljednjih godina disrupcije. Digitalizaciju stoga vidimo ne samo kao pokretačku snagu gospodarskog rasta već i kao snažan čimbenik koji pridonosi njegovoj stabilnosti, dodaje Brezinščak.
