Digitalne ekonomije država središnje i istočne Europe (SIE) od siječnja do svibnja 2020. godine rasle su dvostruko više nego je to bio slučaj prethodnih godina. Hrvatska istovremeno zaostaje u razvoju svog digitalnog gospodarstva. Na to nam ukazuje novi dodatak istraživanju pod naslovom "Digitalni izazivači u "novom normalnom" – središnja i istočna Europa na putu digitalno vođenog rasta" tvrtke McKinsey & Company.
McKinsey procjenjuje kako je između siječnja i svibnja ove godine digitalno gospodarstvo SIE regije zabilježilo rast veći od 14 posto, odnosno 5,3 milijarde eura što je 78 posto rasta ostvarenog u 2019. godini.
Podsjetimo, u 2018. godini McKinsey je objavio seriju izvješća na temu rasta "digitalnih izazivača" diljem SIE regije koja je obuhvaćala deset država: Bugarsku, Hrvatsku, Češku, Mađarsku, Latviju, Litvu, Poljsku, Rumunjsku, Slovačku i Sloveniju. U tadašnjem istraživanju navedeno je da snažnim fokusiranjem na digitalizaciju Hrvatska ima potencijal generirati 8,3 milijarde eura BDP-a do 2025. godine s obzirom na to da tradicionalni pokretači rasta postupno nestaju usporedno s rastom digitalne ekonomije. U istraživanju je ipak napomenuto da Hrvatska i dalje nedovoljno sudjeluje u iskorištavanju potencijala digitalne ekonomije, a glavni uzroci tome su razmjerno niža produktivnost i ograničena ulaganja.
Uspoređujući situaciju prije dvije godine, bilo je vidljivo da Hrvatska ima podjednake potencijale za razvoj digitalnog gospodarstva kao i ostale država SIE regije pod uvjetom da u fokus stavi digitalizaciju. Hrvatska to nije napravila i to se sada jasno vidi. Ipak, potencijal za rast i dalje postoji pa se nadam kako će ovo istraživanje ponukati glavne dionike u javnom i privatnom sektoru da usmjere svoju pozornost na iskorištavanje potencijala digitalizacije za rast kako bi se do 2025. godine ostvarilo predviđeno povećanje BDP-a, izjavio je Tomislav Brezinščak, direktor Adriatic regije i partner u McKinsey & Company.
Prema McKinseyjevom istraživanju objavljenom prije dvije godine, snažna digitalizacija u SIE regiji imala je potencijal proizvesti 200 milijardi eura dodatnog BDP-a do 2025. godine. Novo istraživanje te iste skupine država pokazuje kako je digitalno gospodarstvo SIE država između 2017. i 2019. godine na godišnjoj razini raslo za skoro osam posto. U 2019. godini rast je bio oko dva posto iznad prethodno prognoziranog "business-as-usual" scenarija, postižući vrijednost od oko 94 milijarde eura. Ipak, države "digitalni predvodnici" sjeverne Europe rasle su još brže, što je rezultiralo povećanjem razlike između njih i država SIE regije.
Kao što McKinseyjevo istraživanje pokazuje, u SIE regiji pojavilo se skoro 12 milijuna novih korisnika online usluga što je više od stanovništva Slovačke, Hrvatske i Slovenije zajedno. Potrebno je napomenuti kako je najsnažniji rast bio u skupini korisnika iznad 65. godine života te kako je oko 70 posto ispitanika izjavilo da će i nakon razdoblja pandemije nastaviti koristiti online usluge.
Dodatno, ovo istraživanje pokazalo je kako SIE regija ima dobre temelje za daljnji razvoj digitalizacije u okruženju tzv. "novog normalnog". Neki od njih su snažni makroekonomski pokazatelji (BDP po glavi stanovnika porastao je za 115 posto u razdoblju između 2004. i 2019. godine), visokokvalitetna digitalna infrastruktura i nastajući digitalni ekosustav s tvrtkama "jednorozima" SIE regije zajedničke vrijednosti oko 31 milijarde eura. Regija se također može pohvaliti dobro razvijenim sustavima osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja kao i velikim udjelom talentiranih pojedinaca što potvrđuje 216.000 studenata koji su stekli diplomu iz STEM područja (znanost, tehnologija, inženjerstvo, matematika) u 2018. godini.
Nužno je napomenuti kako Hrvatska ima izvrsne primjere digitalizacijskih projekata. Jedan od njih je START, državni projekt koji poduzetnicima pomaže u procesu brze online registracije poduzeća, a uz njega se ističe i Škola za Život, nacionalna platforma za e-učenje koju koriste profesori i učenici. Osim toga, jako dobar primjer tvrtke koja je usvojila "novo normalno" je Moj-eRačun, IT tvrtka koja pruža usluge izdavanja e-računa i koja je predstavila virtualnog asistenta s ciljem lakšeg rješavanja upita korisnika oko tehničkih pitanja, a kojim tvrtka uspješno rješava čak 92 posto upita. Naposljetku, Hrvatska ima Infobip, svoju prvu tvrtku "jednoroga", kao i nekoliko tvrtki koje su "zvijezde u usponu" i u potpunosti su dio digitalne ekonomije poput Bellabeata, Qualije, Rimca i Nanobita.
Svi ovi primjeri trebali bi biti motivacija državnom i privatnom sektoru da u bliskoj budućnosti naprave značajne iskorake. Još uvijek nije kasno, ali da bi se digitalni potencijal Hrvatske realizirao potrebna je dodatna inicijativa svih dionika, jasna vizija i još jasniji plan, istaknuo je Brezinščak.
Za uspješnu digitalnu transformaciju u "novom normalnom", ovo McKinseyjevo istraživanje tvrtkama savjetuje preuzimanje potpunog pristupa digitalizirajući odnose sa svojim kupcima, optimizirajući poslovne aktivnosti i modernizirajući svoje IT sustave. U jeku brze migracije potrošača prema digitalnim tehnologijama uzrokovane pandemijom koronavirusa, kreatori politika mogli bi razmotriti digitalizaciju dodatnih javnih usluga te stvaranje digitalnog ekosustava u kojem i pojedinci i tvrtke imaju priliku napredovati. Ovo mogu postići poticanjem poduzetništva, stvaranjem poticaja malim i srednjim poduzećima da digitaliziraju svoje poslovanje te suradnjom s "tehnološkim klasterima" – sektorima koji osnažuju kompetitivnost cijele regije.
Važno je napomenuti kako države "digitalni izazivači" predstavljaju 100 milijuna građana i 1,5 bilijuna eura BDP-a, što ovu regiju čini ekvivalentom 12. najveće ekonomije svijeta. SIE regija u ovom trenutku ima priliku uhvatiti zalet za budući rast, ali javni sektori i poduzeća pojedinih država moraju se pobrinuti da se digitaliziraju jednakom brzinom kao i stanovništva tih država, zaključili su stručnjaci tvrtke McKinsey & Company.
