Daria (Dasha) Krivonos izvršna je direktorica Instituta za studije o budućnosti u Kopenhagenu. Ova futurologinja s dugogodišnjim iskustvom u upravljanju strateškim rizicima, kao i geopolitici, svjetskoj trgovini i gospodarstvu te klimi i okolišu čak je i prije pandemije koronavirusa, predvidjela da će individualizacija, koja je već bila mega-trend, doći i do poslovnog svijeta te da će zaposlenici tražiti prilagodbu radnog dana prema svojim potrebama i željama, što se u konačnici i dogodilo u posljednje dvije godine.
Imali smo priliku porazgovarati uoči konferencije Future Tense, koja će se 8. i 9. lipnja održati u Zagrebu, a na kojoj će Krivonos govoriti upravo o održivoj budućnosti, tome što ona podrazumijeva i što danas trebamo napraviti kako bismo sutra mogli živjeti održivo.
Je li budućnost održiva? Što moramo učiniti i promijeniti da bismo postigli održivost?
Mislim da budućnost mora biti održiva da bismo uopće imali smislenu dugoročnu budućnost. Ali, također, mislim da se moramo suočiti s realnošću da bismo to postigli. Moramo pronaći razliku između ''dobro se osjećati'' i ''raditi dobro'' te temeljiti naše održive odluke na činjenicama, a ne na osjećajima ili kratkoročnosti u donošenju odluka. To uključuje povjerenje u znanost i analizu te, unutar društvenih znanosti, kako najbolje potrošiti svoj novac kada je u pitanju održivost poslovanja. Isto tako moramo cijeniti koliko je blisko povezanih 17 SDG-ova te da rješavanje jednog može dovesti do rješavanja drugog. Projekt Drawdown jasno objašnjava taj slučaj potičući da otpad od hrane, zdravlje i obrazovanje postanu jedni od najvećih potencijalnih rješenja u jednom od scenarija. Dakle, promjenu nećemo postići s vjetroturbinama (na kopnu) koje su na šestom mjestu s upola manjim utjecajem, već optimiziranjem naših lanaca opskrbe hranom i obrazovanjem djece te sve većim fokusom na planiranje obitelji. Istodobno, moramo biti vrlo oprezni da ne stvaramo probleme u jednom području dok ih pokušavamo riješiti u drugom.
Pandemija je pokazala svijetu koliko je važno pripremiti se za najgore i nadati se najboljem. Mislite li da smo išta naučili u protekle dvije godine? Hoćemo li biti bolje pripremljeni za sljedeću svjetsku krizu?
Mislim da mi kao ljudi imamo kratkotrajno pamćenje…slično kao memorijska pjena, pretpostavljam. 😊 Ako smo bolje pripremljeni, onda će to vjerojatno biti samo ako će sljedeća kriza izgledati slično kao sadašnja. Čak i uz to, postoji brzo pogoršanje kriznog pamćenja. Na neki način to je dobra stvar, omogućuje nam da se pomaknemo s užasnih događaja i prevladamo prepreke, ali ne ostavlja nas nužno bolje opremljenima za budućnost. Povijest općenito nije baš dobar pokazatelj budućnosti, ali je izvrstan podsjetnik na to kako funkcionira ljudska priroda. I ako ništa drugo, pandemija bi trebala ostati oštar podsjetnik na to kako smo reagirali, kako je svaka zemlja krenula svojim putem te kako se čini da virus u konačnici može skočiti 2 m u nekim zemljama, dok u drugim manje atletskim može dosegnuti samo 1,5 m. Dakle, čak i dvije godine nakon toga, pokazali smo malo znakova učenja od prethodnih valova u smislu koordinacije, pa čak i tumačenja karakteristika virusa različitih varijanti za koje se može tvrditi da su univerzalne.
Što biste rekli da je najveći izazov za ljude, tvrtke i svijet općenito u budućnosti?
Prije svega, to je sposobnost zamišljanja budućnosti koja se bitno razlikuje od sadašnjosti. Čak i ako pogledamo unatrag samo 10 godina, vidimo koliko se toga promijenilo, uključujući i društvenu dinamiku. I dalje ćemo ekstrapolirati sadašnjost kada pokušamo pogledati 10 godina unaprijed. Naša mašta, naša pristranost i naša nelagoda zbog neizvjesnosti navodi nas na to da mislimo da je budućnost predvidljiva. Mislim da će glavni izazov u budućnosti biti naučiti kako se osjećati ugodno s nesigurnošću i učiniti je obilježjem nečijeg razmišljanja, a ne greškom. Još jedan izazov je što ulazimo u novu vrstu budućnosti u kojoj, za razliku od prijašnjih generacija, ne možemo ni predvidjeti koje će vještine našoj djeci osigurati uspješan život. Da, potrebne vještine oduvijek su se mijenjale, od traženja hrane i lova do računanja, ali barem smo jednu generaciju unaprijed imali uvid u to što naučiti našu djecu kako bismo povećali njihove šanse za uspjeh. Slično kao i s tvrtkama, do sada smo imali predodžbu o tome koji nam talent treba i u kojoj mjeri te gdje ćemo se natjecati i s kim. No, buduće je prijedloge vrijednosti sve teže predvidjeti, fluidnost između sektora erodira granice proizvoda i sve je teže privući te zadržati prave talente. Zbog toga u CIFS-u vjerujemo da je pismenost u budućnosti sama po sebi ključna vještina za budućnost i da će povjerenje morati zauzeti središnje mjesto na budućem tržištu rada.
Ljudi često kažu – nema rizika, nema dobiti. Ali što je zapravo strateško upravljanje rizikom? Koliko rizika bismo trebali (i mogli bismo) prihvatiti da bismo krenuli naprijed?
Rizik je doista dobra stvar i tu se nalazi dobit. Stoga je jako važno razumjeti koje rizike preuzimate i zašto. Također, svaka organizacija treba voditi dijalog o svojem apetitu za rizikom, jer ublažavanje svih rizika pod svaku cijenu možda nije najbolja potrošnja kapitala ili korištenje vremena. Strateško upravljanje rizikom je gledanje izvan horizonta planiranja uobičajenih 5 proračunskih godina ili slično. Radi se o podizanju pogleda i procjeni trendova koji oblikuju svijet oko vas dok ste zauzeti optimizacijom troškova ili izgradnjom nove tvornice. Radi se o sagledavanju novih rizika prije nego što postanu operativni. Ukratko, radi se o izbjegavanju KODAK-ovih i Blockbusterskih trenutaka u donošenju informiranih odluka o tome koje rizike poduzeti i kako procijeniti približavaju li se novi trendovi.
Kakva su vaša predviđanja za budućnost? Kako će izgledati naš svijet za 5-10 godina? Na koja područja trebamo obratiti posebnu pozornost?
Nemam predviđanja za budućnost jer iskreno vjerujemo da postoji više od jedne budućnosti te da mi svi sudjelujemo u njenom oblikovanju, što je čini endogenom varijablom. Međutim, važno je pokušati zamisliti nekoliko različitih scenarija za budućnost na temelju mega trendova koje već sada možemo promatrati. Štoviše, moj savjet će biti da uvijek testirate svoja očekivanja u odnosu na uobičajene predrasude.
Dolazite u Hrvatsku na konferenciju Future Tense. O čemu ćete govoriti i što očekujete od konferencije?
Očekujem budućnost i kako s njome raditi. 😊 Nadam se da ću potaknuti ljude na promišljanje o svojem dosadašnjem načinu razmišljanja i naučiti nešto od mnogih sjajnih govornika.
Vezane vijesti
Ne propustite ni ovo
