Svjetske populacije sisavaca, ptica, vodozemaca, gmazova i riba u prosjeku su smanjene za dvije trećine u manje od pola stoljeća, otkriva izvještaj o stanju planeta 2020. Svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF), koja zbog toga poziva na hitne mjere.
U WWF-u tvrde kako je to velikim dijelom rezultat uništavanja okoliša, što doprinosi i pojavi bolesti poput pandemije COVID-19, pa pozivaju na hitne mjere kako bi se trend preokrenuo do 2030. zaustavljanjem uništavanja prirodnih staništa i reformom prehrambenog sustava.
Izvještaj o stanju planeta predstavlja sveobuhvatnu studiju stanja prirode kroz Indeks živućeg planeta (Living Planet Index, LPI), koji prati stanje broja populacija divljih vrsta.
Iako ti pokretači uključuju prenamjenu zemljišta i trgovinu divljim vrstama, glavni uzrok dramatičnog smanjenja populacija gubitak je i degradacija staništa, uključujući i sječu šuma, sve zbog načina proizvodnje hrane, tvrdi WWF.
Izvještaj o stanju planeta 2020. pokazuje da ubrzano uništavanje prirode, kao posljedica ljudskih aktivnosti, ima katastrofalne utjecaje ne samo na populacije divljih vrsta nego i na ljudsko zdravlje i sve druge aspekte ljudskih života, ističe generalni direktor WWF Internationala Marco Lambertini.
Najugroženija je biološka raznolikost slatkovodnih ekosustava. Od 1970. populacije slatkovodnih vrsta smanjile su se za 84 posto, više nego one koje žive u šumama ili oceanima. Svjetske rijeke pretrpane su postojećom i planiranom infrastrukturom, potrošnja vode raste iz godine u godinu, slatkovodna ribolovna područja prelovljena su, a životi milijuna ljudi postaju sve nesigurniji, kažu u WWF-u.
U Hrvatskoj teme zaštite prirode i okoliša zauzimaju sporedno mjesto
Hrvatska se još uvijek može pohvaliti nevjerojatnom prirodom, netaknutim rijekama i bogatom biološkom raznolikošću, ali teme zaštite prirode i okoliša u njoj zauzimaju sporedno mjesto.
Zakoni se mijenjaju kako bi pogodovali privatnim interesima, pa je tako dopušteno iskapanje pijeska i šljunka iz rijeka za potrebe navigacije i obrane od poplava bez obveze ishođenja okolišnih dozvola, neovisno o opravdanosti i lokaciji. Na temelju te odredbe dopušteno je iskapanje sedimenta iz Drave, rijeke koja je dio UNESCO-ova rezervata biosfere ‘Mura-Drava-Dunav’, regionalni park i dio ekološke mreže Natura 2000, kaže Irma Popović Dujmović iz WWF Adrije.
Usvajanjem Europskog zelenog plana, usmjeravanjem na održivo gospodarstvo i rješenja temeljena na prirodi, koja su okosnica zelenog oporavka nakon krize izazvane pandemijom koronavirusa, poticanjem širenja mreže zaštićenih područja, pogotovo onih u moru i rijekama, i smanjenjem potrošnje prirodnih resursa možemo izgraditi budućnost za prirodu i ljude, poručuju iz WWF Adrije.
Izvještaj o stanju planeta 2020. objavljen je nekoliko dana uoči 75. zasjedanja Generalne skupštine UN-a (UNGA), kada se očekuje da će svjetski čelnici razmotriti napredak postignut u postizanju ciljeva održivog razvoja, Pariškog sporazuma i Konvencije o biološkoj raznolikosti.
UNGA 2020 okupit će svjetske čelnike, korporacije i civilno društvo kako bi razvili okvir za djelovanje nakon 2020. i tako označili prekretnicu u postavljanju temelja za hitno potreban novi sporazum za prirodu i ljude.
